Za posljedicu tog koncepta, kako je rečeno, danas u BiH skoro 70 posto privatiziranih poduzeća ima određenih problema, a veliki broj ljudi ostao je bez posla.
Najdrastičniji primjeri su, prema procjenama Saveza samostalnih sindikata, Polihem, Feroelektro, Alhos, Đuro Salaj, Žitoprerada Bihać, TDU Tuzla, Hepok Mostar, te Vitezit, Elektrobosna Jajce i niz poduzeća iz nekadašnje Šipadove porodice.
“Za ovo stanje krivi su modeli privatizacije, ali i neodgovornost onih koji su upravljali državnom imovinom”, kazao je Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, i dodao da su taj nedefinirani prostor iskoristili mešetari da na lagodan način dođu do nekretnina, zbog čega je danas oko 505.000 ljudi prijavljenih na zavod za zapošljavanje.
Biber je najavio da će se oni žestoko protiviti nastavku privatizacije na osnovi sadašnjih zakona i na sadašnji način, pogotovo javnog sektora koji, kako je kazao, mora biti privatiziran prema novim zakonima i s tačno preciziranim obavezama i pravima svih.
Direktor Agencije za privatizaciju Federacije Rešad Žutić smatra da privatizacija javnim upisom dionica predstavlja pravu farsu.
Prema njegovim riječima, oko 700 kompanija u FBiH je privatizirano javnim upisom dionica, od čega je njih 300 privatizirano stopostotnim javnim upisom dionica i sada se javlja problem što se u većini tih kompanija ne događa ništa u smislu restrukturiranja.
“Situacija se ne mijenja jer vlasnici dionica, dakle radnici i PIF-ovi nisu u stanju izvršiti restrukturiranje jer nemaju novac i ne poznaju principe korporativnog upravljanja, a bez te dvije poluge teško je učiniti bilo što”, kazao je Žutić, dodavši da poduzeća koja su sto posto privatizirana javnim upisom dionica čeka sudbina stečajnog postupka.
