Prijedorčani uputili pismo predsjedniku ICTY-a Theodoru Meronu
U pismu se navodi da ovaj odbor ne može i ne želi na bilo koji način dovoditi u pitanje apsolutnu nezavisnost Žalbenog vijeća u razmatranju žalbe Tužilaštva na odluku sudije O Gon Kwona i njegovih kolega.
Navode da, međutim, imaju obavezu informirati Merona o stavovima preživjelih i porodica žrtava iz Prijedora o ovoj "najblaže rečeno čudnoj odluci".
"Prije svega, smatramo zapanjujućim objašnjenje sudije Kwona da u predmetu Karadžić da Tužilaštvo nije iznijelo dovoljno dokaza da bi se utvrdio actus reus genocida u Prijedoru. Ovo je, kao što znate, u direktnoj koliziji sa činjenicama utvrđenim u predmetu protiv Momčila Krajišnika i drugim presudama i odlukama Tribunala", navodi se u pismu.
U predmetu Krajišnik je i Žalbeno vijeće potvrdilo prvostepenu presudu u kojoj je van svake razumne sumnje utvrđeno da su u Prijedoru i niz drugih općina u BiH tokom 1992. godine počinjeni zločini koji čine actus reus genocida.
Dalje se dodaje da je Krajišnik oslobođen optužbi za genocid i saučesništvo pošto su sudije smatrale da mu zbog administrativne pozicije koju je obnašao unutar rukovodstva bosanskih Srba nije dokazana namjera da počini genocid. Radovan Karadžić je optužen za istovjetne zločine kao i Krajišnik.
U tački optužnice za genocid i saučesništvo u genocidu po kojoj je suđeno Krajišniku navodi se da je "između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. Momčilo Krajišnik, djelujući sam ili u saradnji s Radovanom Karadžićem i drugima, planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje uništenja, u cijelosti ili djelimično, bosanskomuslimanskih i bosanskohrvatskih nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih grupa kao takvih, u više općina, među ostalim u Bijeljini, Bratuncu, Bosanskom Šamcu, Brčkom, Doboju, Foči, Ilijašu, Ključu, Kotor- Varošu, Novom Gradu, Prijedoru, Rogatici, Sanskom Mostu, Višegradu, Vlasenici, Zavidovićima i Zvorniku".
S obzirom na identičnost optužbi i iznesenih dokaza, te činjenice da je u predmetu Karadžić čak i smanjen broj općina na koje se odnose tačke optužnice za genocid, zapanjujuće je da sudija Kwon i njegove kolege dođu do potpuno suprotnog zaključka od svojih kolega iz drugih pretresnih i Žalbenog vijeća, ističu u Odboru.
"Šta takva odluka govori o ujednačenosti kriterija koje sudije Tribunala koriste u razmatranju dokaza? Nezavisnost sudija u odlučivanju u svakom pojedinačnom predmetu je neupitna, međutim, ovdje se radi o najozbiljnijim optužbama u međunarodnom pravu gdje je takva drastična nekonzistentnost jednostavno neobjašnjiva i ostavlja prostora raznim spekulacijama o motivima za donošenje ovakve odluke", ističe se u pismu.
U Odboru navode da je za njih misija Tribunala od ogromne važnosti i ne žele vjerovati tvrdnjama koje se ovih dana mogu čuti o tome da je odluka motivirana ličnim stavovima sudije Kwona ili namjerom da smanjenjem obima suđenja u predmetu Karadžić Tribunal uštedi na vremenu i resursima.
U Odboru ovu odluku smatraju kršenjem osnovnih odredaba Statuta Tribunala usvojenog od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Prema Statutu, Tribunal ima zadatak da doprinese uspostavljanju i održavanju trajnog mira na prostoru bivše Jugoslavije krivičnim gonjenjem najodogovornijih počinilaca masovnih zločina.
"Kako je moguće očekivati trajni mir u BiH kada se vodeća ličnost zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je rezultirao istrebljenjem nesrpskog stanovništva s polovine teritorije naše zemlje oslobađa obaveze da odgovori na optužbe za genocid? Poricanje genocida u BiH je danas široko rasprostranjeno među političkim liderima bosanskih Srba i u Srbiji, čak i u slučaju Srebrenice gdje postoje pravosnažne presude Tribunala i Međunarodnog suda pravde", navodi se dalje u pismu.
Naglašava se da u Prijedoru zvanični organi vlasti prijete predstavnicima preživjelih i porodica žrtava krivičnim prijavama ako zločine počinjene u ovom gradu nazovu genocidom.
U Odboru očekuju i insistiraju da Tribunal ispuni svoj mandat u potpunosti – da sudi najodgovornijim počiniteljima u okviru svoje zadaće da doprinese trajnom miru.
Odbijanje sudija da u prvostepenoj presudi detaljno i pažljivo razmotre sve dokaze o ulozi Radovana Karadžića u genocidu počinjenom 1992. godine lišava građane BiH utvrđenih činjenica krucijalnih za suočavanje s prošlošću i borbu protiv revizionizma i poricanja genocida.
- Ne presuditi Radovanu Karadžiću po svim tačkama optužnice, a posebno onim za genocid, ohrabrit će još više sve one koji poriču genocid i zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i time ugrožavaju šanse za obnovu povjerenja među ljudima i trajni mir. Mi želimo da vjerujemo da to nije zaostavština Tribunala za koju se Vi zalažete i da će Tribunal i u predmetu Karadžić u potpunosti ostvariti mandat koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, zaključuje se u pismu.
