BiH
1

Preživjeli prijedorski logoraši na mjestima zloglasnih logora

Anadolija
Foto: AFP
Foto: AFP
Zloglasni prijedorski koncentracioni logori Trnopolje i Omarska danas i sutra će biti mjesto okupljanja bivših logoraša, porodica i prijatelja ubijenih logoraša koji su prošli kroz užase stradanja u ljeto 1992. godine.

Logori oko Prijedora bili su mjesta ubistava i mučenja, uključujući seksualno nasilje.

Logor Trnopolje formiran je 26. maja 1992 godine nakon što su srpske vlasti, a prema odluci Kriznog štaba, zauzele Kozarac, te zarobile većinu stanovništva.

Tadašnje vlasti su logor opisale kao „prihvatni centar za izbjeglice“. Novinari koji su posjetili Trnopolje su ga opisali kao logor, dodajući da su ljudi unutra ograničeni u kretanju, te da ih čuvaju stražari sa automatskim oružjem. U samom logoru vladali su neljudski uslovi, a zatočenici su izgladnjivani.

Kroz logor je prošlo nekoliko hiljada Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora i okolice.

Jedan od tri zloglasna prijedorska logora je i Omarska kroz koji je, prošlo više od 3.000 logoraša, a oko 700 logoraša iz tog logora je ubijeno.

Bivši logoraš Sudbin Musić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kaže da je ljeto u Prijedoru u znaku obilježavanja bivših logora, kolektivne dženaze u Kozarcu, koja je održana 20. jula.

"Kulminacija tih manifestacija je kraj jula i početak avgusta kada se dešavaju najveće komemoracije koje počinju kolektivnom dženazom u Kozarcu kod Prijedora. Komemoracije završavaju 5. i 6. avgusta na mjestu poznatom kao jama Hrastova glavica, održat će se komemoracija u znak sjećanja na masakr počinjen nad 124 logoraša Omarske i Keraterma, koji su iz Prijedora odvedeni u nepoznatom pravcu, a kasnije su njihova tijela pronađena u jami Hrastova glavica", pojasnio je Musić.

Istoga dana će se održati susreti u prostoru nekadašnjeg koncentracionog logora Trnopolje u znak sjećanja na početak zatvaranja ovog mjesta. 

"Ova manifestacija se održava već treću godinu zaredom. Ono što je nama posebno drago jeste to da u organizaciji ove manifestacije učestvuju mladi Srbi Prijedora", kazao je Musić za AA.

Sutradan, 6. avgusta bit će održan najveći skup logoraša u BiH, komemoracija u znak sjećanja na 22. godišnjicu od početka zatvaranja najzloglasnijeg koncentracionog logora u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, logora Omarska.

"Ova manifestacija se održava 22 godinu zaredom i obilježit će se minutom šutnje, odavanjem počasti, molitvama ubijenima u ovom logoru ali i tradicionalnim puštanjem bijelih balona sa imenima onih čiji se nestanak veže za ovo mjesto", pojasnio je Musić.

Musić nastavlja da je, prema podacima udruženja logoraša, u Prijedoru do sada evidentirano 3.173 nestala i ubijena nesrpska civila od kojih je najveći broj ubijen pored svojih kuća.

"Naša statistika govori, da je najmanji dio njih, jedna trećina je ubijena u koncentracionim logorima, a najveći broj u koncentracionom logoru Omarska gdje je svoje posljednje trenutke provela i prijedorska elita na čelu sa posljednjim gradonačelnikom Prijedora Muhamedom Ćehajićem ali i veliki broj prijedorskih intelektualaca", pojasnio je Musić.

Kako kaže, Prijedor, sam po sebi, je bio neka vrsta logora, a posebno nakon 31. maja kada su bili prisiljeni nositi bijele trake u znak razlikovanja od ostalih građana Prijedora, odnosno, srpskog stanovništva.

"Ono što je isto tako činjenica jeste da je najmanje 30.000 građana Prijedora moralo proći kroz neki od koncentracionih logora prije deportacije, odnosno izlaska na slobodu", kazao je Musić.

Zvanični pokazatelj, kada je u pitanju Omarska, jeste da je veliki broj logoraša prije ulaska Crvenog krsta prebačen u koncentracioni logor Trnopolje da bi Crveni krst u logoru Omarska evidentirao 3.334 živa logoraša. Više stotina njih je ubijeno, a najveći broj je ekshumiran i identifikovan iz jedne od najvećih masovnih grobnica na prostoru Bosanske krajine, Starim Kevljanima.

Komemoracije danas i sutra se održavaju u znak sjećanja na zatvaranje koncentracionih logora Omarska i Trnopolje.

Kroz logor Omarska je prošlo više od 3.000 logoraša, a oko 700 logoraša iz tog logora je ubijeno, dok je kroz logor Trnopolje prošlo nekoliko hiljada Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora i okolice.

Dio logoraša je ubijen na Korićanskim stijenama i Hrastovoj glavici, velikim stratištima na prostoru zapadne BiH, a desetine logoraša podlegli su ranama zadobijenim tokom svirepih mučenja.

Početkom avgusta 1992.godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore. 

Do sada je pronađeno i identificirano više od 2.000 prijedorskih žrtava, a još uvijek se traga za više od 1.000 bošnjačkih i hrvatskih žrtava ubijenih u toku proteklog rata na području Prijedora i okoline.

Zbog zločina počinjenih u tim logorima, Haški tribunal je osudio Milomira Stakića (40), Radoslava Brđanina (32), Zorana Žigića (25) i Duška Tadića (20 godina).