Fondacija Friedrich Ebert
2

FOTO / Prezentirana publikacija BiH 2025. godine, scenarij budućeg razvoja

Piše: N. Grabovica
Fondacija Friedrich Ebert Stiftung predstavila je danas u Sarajevu projekt "Bosna i Hercegovina 2025.: Scenariji budućeg razvoja događaja".
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Tim od 20 stručnjaka iz oblasti politike, ekonomije, akademske zajednice, društvenog života i medija je poput svojevrsnih "proroka" kreirao pet scenarija koji opisuju kakva bi BiH mogla biti 2025. Scenariji su prikazani u obliku vozova, svaki sa svojim imenom kao odrednicom uređenja i statusa zemlje.

"Dayton Mail" prvi je voz koji kao odrednicu ima status quo. Dakle, 2025. BiH je na "istoj meti s istim odstojanjem", odnosno, istim uređenjem. Pritisnuti od međunarodne zajednice političari su uspjeli provesti reforme koje su BiH omogućile status kandidata, ali se i dalje sve odluke donose u skladu s određenim političkim interesima.

"Država je u lošoj ekonomskoj situaciji i suočena je s nepodnošljivom javnom potrošnjom, ogromnim unutrašnjim i vanjskim dugom te kašnjenjem u isplati plaća i socjalnih davanja. Hrvatska se pridružila EU, a do 2014. i ostale susjedne zemlje su dobile status kandidata", pojasnila je ovaj scenarij članica tima, aktivistica za borbu protiv korupcije Aleksandra Martinović.

Diplomat Amer Kapetanović predstavio je drugi scenarij nazvan "Trans BiH Arrow" koji predviđa da je 2025. godine BiH članica EU, funkcionalna i decentralizirana država, s vladavinom prava, poštivanjem ljudskih prava i ekonomijom u procvatu, a što je rezultat korjenitih ustavnih promjena.

"Novouspostavljene političke elite uspjele su prevladati prepreke starog političkog sistema koji je bio zasnovan na partikularnim etničkim interesima. Uspjeli su stvoriti novu strukturu s jasnom socio-ekonomskom politikom koja služi interesima svih građana u državi te uspostaviti mehanizme za osiguranje ljudskih prava različitih grupa", kazao je Kapetanović.

Treći scenarij nazvan "BiH Union Express" predviđa uspostavljanje funkcinalne centralizirane države, članice EU. Centralizirani politički sistem uspostavljen je nakon nasilnih sukoba i vojne intervencije NATO-a koji se, predvidjeli su autori projekta, dešavaju 2016., a nakon pokretanja otcjepljenja Republike Srpske.

Nakon intervencije NATO-a sazvana je nacionalna skupština koju su činili predstavnici civilnog društva, akademske zajednice, sindikata i različitih interesnih grupa, a koji su zajedničkim radom usaglasili novi ustav i izabrali prijelaznu vladu.

Izglasan je i novi izborni zakon. U nastavku, zahvaljujući novim političkim elitama izabranim na izborima 2017. ekonomija cvjeta, 2019. BiH dobija status kandidata i postaje njenom članicom 2025.

Scenarij "Western Balkan Inter City" predstavlja voz koji nas nepovratno vodi do ekonomske integracije regiona. BiH i susjedne zemlje su u EU, a podjela na nacionalnoj i etničkoj osnovi postaje besmislena. Ali, prije nego što je došao do ove tačke, region je prošao kroz decenije dug period ponovnog povezivanja koji je bio vođen s nekoliko važnih motivacijskih elemenata: ekonomska međuzavisnost, iste sportske i kulturne vrijednosti, ista perspektiva članstva u EU, nepostojanje jezičkih barijera, itd.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Trezvenije i pragmatičnije snage dobile su priliku. Ponovno regionalno povezivanje postalo je modus operandi kojim se prihvaćaju tačke povezivanja, a ne razdvajanja.

Peti mogući scenarij, ujedno i najkotroverzniji, jeste onaj koji predviđa raspad BiH na tri države: "Republiku Srpsku", "Hrvatsku državu" i "Bošnjačku državu". Voz nazvan "Tripartite Border Train".

Kao što i sam naziv kaže, riječ je o disoluciji koja se, nakon godina i decenija neslaganja i tinjajućih etničkih sukoba, potvrdi Daytonom 2 održanim 2022.

Nove zemlje usredotočene su na unutarnje strukturalne promjene na njihovom putu ka EU, a ekonomije novonastalih država razvijaju se zahvaljujući prilivu direktnih stranih investicija i međunarodne pomoći.

Autori su istakli da cilj ovog projekta nije da donese predložak za postupanje donositeljima odluka nego da ponudi dodatnu vrijednost kontinuiranoj debati pružanjem jednog nekonvencionalnog pogleda na moguća i vjerovatna kretanja u BiH.