Iznošenjem završnih riječi Odbranâ okončano je suđenje četvorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za zločin počinjen u Vojnom, općina Mostar. Izricanje presude zakazano je za 20. februar.
Odbrane optuženih Damira Brekala i Mirka Vračevića zatražile su oslobađanje njihovih branjenika, isto kao što su to na prethodnim ročištima učinili branioci Marka Radića i Dragana Šunjića.
Svu četvoricu optuženih Tužilaštvo BiH tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen u Vojnom, gdje su tokom 1993. i 1994. godine bili zatvoreni Bošnjaci, među kojima žene i djeca. Zatvorenici su, kako se navodi u optužnici, maltretirani, zlostavljani, ubijani, silovani i odvođeni na prinudne radove. Tužilaštvo je za optužene zatražilo ukupno 110 godina zatvora.
Sudskom vijeću obratili su se i optuženi Brekalo i Vračević negirajući djela koja im se optužnicom stavljaju na teret.
-
Ne znam da li je tužilac na kraju ovog postupka zaključio ko je ovdje žrtva, a ko agresor. Kako sam ja mogao vršiti progon a bio sam samo običan vojnik Prve bjelopoljske bojne, koja je oslobodila Bijelo Polje, hranila muslimane, kazao je Brekalo. Prokomentirao je i visinu kazne koju za njega traži tužilac, govoreći da je djelo za kaznu 30 godina "mogao da uradi jedino Hitler".
-
Mogao sam pobjeći prije početka ovog procesa, ali, kao i ostali optuženi, čekao sam da se suočim s pravdom, iako je ovo sve montirani proces Saje Ćorić i njenih svjedoka, kazao je Brekalo, zatraživši uime svoje djece da im Sud "dopusti da imaju oca".
Saja Ćorić je jedna od svjedokinja Tužilaštva koja je preživjela zatočenje u Vojnom.
Vračević se zahvalio Sudskom vijeću jer je imalo razumijevanja za njegovu bolest, a za svjedokinju koju je prema optužnici silovao, kaže da će se "saznati istina kad se ona vrati iz SAD-a", a ako to on ne doživi, "ispričat će njegovoj djeci".
Branilac Slavko Ašćerić, koji zastupa interese Brekala, osporavao je postojanje "elemenata bića krivičnog djela" pitajući koji je to napad bio za koji se navodi u optužnici da je bio širok i sistematičan napad HVO-a.
- Nema dokaza za elemente bića krivičnog djela. Brekalo je bio samo nekoliko puta u Vojnom. Tužilaštvo BiH za napad spominje dešavanja u Vojnom, a ne napad Armije BiH koji se dogodio 30. juna 1993. godine, a čija je upravo posljedica Vojno, kazao je Ašćerić.
Analizirajući izvedene dokaze, Ašćerić je kazao da "od 48 svjedoka Tužilaštva, čak ih 32 nije uopše spomenulo optuženog Brekala, niti išta znaju o njemu".
- Kako to da više od 50 posto svjedoka ne zna ništa o mom branjeniku a na teret mu se stavlja da je bio svjesni učesnik događaja, dodao je Ašćerić, zatraživši da se njegovom branjeniku omogući obavljanje operacije nakon izricanja presude.
Danilo Mrkaljević, Vračevićev branilac, kazao je da nisu dokazani navodi optužnice koji se odnose na njegovog branjenika, te da jedino što Sudsko vijeće može uraditi jeste "osloboditi ga".
- Nije dokazano postojanje širokog i sistematičnog napada, kao ni udruženog zločinačkog poduhvata. Naš branjenik je samo kriv što je po prirodi obilježen čovjek pa se na njega svaljuju tuđe stvari. Nije se mogao ni adekvatno braniti zbog zdravstvenog stanja, kazao je Mrkaljević.
Dodao je da je Odbrana Vračevića "imala sreću što brani čovjeka koji nije počinio ni jedan zločin", javio je BIRN-Justice Report.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
