Pod nazivom "Odobravanje i odabir školskih udžbenika po evropskim standardima", ovi prijedlozi međunarodnih i državnih eksperata odnose se na pravo nastavnika da izabere udžbenike koje će koristiti, zatim na sistem odobravanja koji, ako se pravilno uvede, prema mišljenju eksperata potpisnika, mora biti zasnovan na provjeravanju rukopisa u saglasnosti samo s postojećim nastavnim planom i programom.
Sistem koji podrazumijeva dva ili tri recenzenta koja angažuje ministarstvo pokazao se kao neefikasan i mora biti napušten, smatraju ovi stručnjaci.
"Ocjenjivanje rukopisa koje uključuje brojke u mikroprocentima je izrazito subjektivno. Logično je da će, ako sistem eliminira samo zaista loše tekstove (maks. 10 posto svih), stotine nastavnika mnogo bolje procijeniti koji bi udžbenici mogli biti najbolji i najviše korišćeni u zemlji.
Preporučuje se da izdavači prilože rukopise uz stručno mišljenje tri eksperta s najvišim nivoom obrazovanja i tri nastavnika s najmanje deset godina radnog staža.
Nijedan evaluacijski tim ministarstva, posebno ne onaj formiran putem javnog tendera, ne može parirati ovakvoj vrsti ekspertize.
Ako se u rukopisima pronađu greške (samo u 'tehničkoj' proceduri provjere podudaranja s nastavnim planom i programom), ministarstvo je u obavezi da organizira sastanak sa svojim ekspertom za nastavni plan i program, autorima i ekspertima koje je uposlio izdavač.
Ako je moto zaista pravedan rezultat, onda se sigurno gotovo svaki tekst može dovesti "do perfekcije ili makar prikladnosti", navedeno je u ovim preporukama.
Uloga procesa odobravanja je zapravo sprječavanje da neispravni rukopisi dođu do nastavnika.
Izdavači moraju na vrijeme dobiti informacije o mogućim promjenama nastavnog plana i programa, a rukopisi za udžbenike osnovnih i srednjih škola mogu biti dostavljani tokom čitave godine bez ograničenja broja odobrenih udžbenika u upotrebi.
Nakon što izdavač preda tekst (uz priloženih šest ekspertskih mišljenja), procedura se mora završiti u ministarstvu u roku od 90 dana, navode eksperti.
Njihova je preporuka da radne sveske moraju imati aktivnu interakcijsku ulogu u radu s učenicima zbog zabrane da oni pišu po udžbenicima zbog toga što će udžbenici biti korišćeni više puta zbog budžetskih i/ili političkih razloga.
Udžbenici se maksimalno mogu koristiti tri godine!
"Čitanje je zapostavljeno među mlađom populacijom. Istraživanja pokazuju da su u nekim društvima udžbenici jedine knjige koje se nalaze u savremenim domovima. Ako se sada i udžbenici oduzmu učenicima nakon upotrebe, kako možemo očekivati da će mlađe generacije izgraditi pozitivan odnos spram knjiga/čitanja", naveli su potpisnici preporuka upućenih ministrima obrazovanja.
Njihov naredni prijedlog je da zakonodavstvo mora zabraniti svim individuama s ličnim interesima da na bilo koji način vrše uticaj u pripremi sistema odobravanja udžbenika, evaluacija i svega drugog u vezi s implementacijom udžbenika.
To su: autori konkurentskih udžbenika, evaluatori, eksperti koji nemaju dosljedno mišljenje, osobe koje su zaposlene u istim poslovnim jedinicama, kao i njihovi svi bliži ili dalji rođaci.
"Svi učesnici procesa moraju ovo moralno prihvatiti. Izdavači moraju dobiti sve papire, rezultate, mišljenja i druge pisane dokumente i mogućnost žalbe u slučaju realne osnove.
Žalbama se mora pristupiti odmah te problem riješiti u roku od deset do 20 dana, a sve procedure i svi dokumenti moraju biti javni", navedeno je u preporukama upućenim federalnoj ministrici obrazovanja i svim kantonalnim ministrima.
Sve ove preporuke do danas su potpisali: prof. Octavio Kulesz iz Argentine, Manfred Meraner iz Austrije, prof. Zdravka Zekić, prof. dr. Hazema Ništović, Ivica Vanja Rorić, Mustafa Alagić, prof. Halida Zvorničanin, prof. Emica Nevesinjac, prof. Hana Čizmić, prof. Senada Nezirović, prof. Zijad Numić iz BiH, Desislava Zareva iz Bugarske, dr. Jana Andrašova iz Češke, Preben Spath iz Danske, Jukka Vahtola iz Finske, Arvydas Andrijauskas i Saulius Petrulis iz Litve, Anna Szablyar iz Mađarske, Philipp Haussmann i Rok Kvaternik iz Njemačke, Declan Moore iz Sjedinjenih Američkih Država, prof. dr. Janez Bogataj i Zijad Bećirović iz Slovenije, Gordana Knežević-Orlić iz Srbije, Detlev Wagner iz Španije te David Harrison iz Velike Britanije.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
