Devizne štediše u BiH poručuju
0

Preostaje nam još da s toljagama upadamo u banke i tražimo novac

FENA
Građanima koji potražuju svoju staru deviznu štednju preostaje još jedino da s toljagama upadaju u banke jer ni nakon višegodišnjeg nastojanja, nemaju na raspolaganju nijedan legalni, pravni instrument koji bi ih zaštitio i pomogao im da dođu do svog novca, izjavila je u nedjelju na pres-konferenciji u Sarajevu Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
Amila Omersoftić (Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)
Amila Omersoftić (Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)
"Na sceni je organizirani zulum sudske i izvršne vlasti", ogorčeno je navela Amila Omersoftić, govoreći o federalnom segmentu kompleksnog problema bosanskohercegovačkih starih deviznih štediša, te ističući da je Federacija Bosne i Hercegovine preuzela na sebe pravnu obavezu da obešteti svoje građane.

"Pravna nesigurnost prouzrokovana činjenicom da štediše ne mogu dobiti adekvatnu sudsku zaštitu, da im sudovi nakon odbacivanja i odbijanja tužbenih zahtjeva dosuđuju da snose i troškove sudskog postupka, u uslovima minimalnih penzija i golog preživljavanja, odvraća mnoge štediše i od pomisli da podnose tužbe", dodala je Omersoftić.

"Cilj generiranja ambijenta pravne nesigurnosti i nemogućnosti da štediša dobije i ostvari pravo na građansku pranicu pred nadležnim i nezavisnim sudom je da se prikrije kriminal vezan za staru deviznu štednju iza kojeg stoje banke, Vlada FBiH, društva za upravljanje privatizacijskim fondovima, privatizacijski fondovi i Komisija za vrijednosne papire, sudovi te pojedini predstavnici OHR-a, MMF-a i Svjetske banke", navelo je Udruženje kojim predsjedava Omersoftić u saopćenju podijeljenom novinarima na pres-konferenciji.

Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Omersoftić je iznijela tvrdnju da su privatizirane banke dobile pravo raspolaganja novcem starih deviznih štediša, izraženog zaključno s decembrom 1990. godine u iznosu od oko dvije milijarde njemačkih maraka (DM), ali ga ne daju natrag jer je završio u privatizacijskom kriminalu.

"Ako se ikad donese zakon o nezastarijevanju kriminala počinjenog u procesu privatizacije, imat ćemo i mi svoje Sanadere", riječi su Amile Omersoftić.

"Republika Srbija je dala vjerovatno posljednji rok, mart 2012. godine, u kojem mogu biti prijavljena potraživanja za materijalnu i nematerijalnu imovinu pravnih i fizičkih lica, koja je raspadom Jugoslavije ostala na njenoj teritoriji", rekla je Omersoftić na pres-konferenciji te kao dokaz da je riječ o organiziranoj krađi dvije milijarde KM devizne štednje navela da iz Federacije ne odgovaraju na te pozive, čime bi pokrili budžetske obaveze, i da time uvlače štediše u dugotrajne i nerješive upravne postupke i sudske sporove.

Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
"Udruženje upozorava štediše da pitanje povrata devizne štednje Ljubljanske banke neće biti riješeno prije donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Ališić jer će pravosnažne, pozitivno riješene presude u Sloveniji završavati u Strasbourgu zbog nemogućnosti realizacije u Sloveniji i iz razloga što je Slovenija imovinu Ljubljanske banke, dakle i devizna sredstva građana BiH, prenijela u Novu ljubljansku banku", navela je Omersoftić.

Udruženje je ujedno pozvalo štediše Investbanke d.d. Beograd i JIK banke d.d. Beograd da svoja potraživanja prijave Republici Srbiji, što mogu realizirati i putem Udruženja.