Život Sulejmana efendije prožet je raznim događajima, obilježen zatvorskim kaznama, promjenama i prilagodbama raznim sistemima državne uprave,a o njemu su pisani brojni novinski članci, pa i snimani dokumentarni filmovi.
Sulejman je bio imam u dvanaest džemata u Krajini, u radnom vijeku izgradio je četiri i obnovio tri džamije, a od 1933. godine redovno je vodio dnevnik svojih aktivnosti.
Prvu zvaničnu imamsku dužnost započeo je davne 1945. godine u Bužimu, a na poziciju imama došao je, kako je u jednom intervjuu kazao, pravo iz zatvora i to na mjesto ranije ubijenog vjerskog službenika. Nakon godinu i pol službe u Bužimu ponovo je zatvoren u Bihaću, a u zatvoru je proveo tri mjeseca.
Nakon Bužima prešao je na službu u Žaliće kod Velike Kladuše, gdje je služio devet godina, nakon čega je bio u Slapnici, pa u Pokoju kod Bihaća. Nakon toga je vodio džemat u Tržcu kod Cazina, gdje je proveo oko osam godina, odakle je prešao u Trnove kod Velike Kladuše, gdje je proveo devet godina. Slijede Šabići, a penzionisan je 1983. godine, nakon čega je imamsku dužnost obavljao honorarno.
Imamsku dužnost dedo Sulejman obavljao je honorarno i prije 1945. godine, ali i nakon 2007. godine kada je napustio džemat u Vejincu kod Velike Kladuše, jer je, kako je jednom kazao, namirio 70 godina imamske službe.
Do smrti je redovno obavljao molitve u džamiji, postio je od svoje devete godine svaki ramazan, a dnevno je učio po 20 stranica Kur'ana.
Dženaza Sulejmanu ef. Kajtezoviću klanjat će se sutra u 16 sati na porodičnom mezarju Donja Lučka – Kajtezi, u općini Cazin.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
