Nakon što je nekoliko mjeseci kontaktirao sa stranama u BiH u svojstvu posebnog izaslanika, bivši slovenski predsjednik sačinio je analizu stanja, koja je u utorak, u prisustvu Kučana, premijera Pahora, te ministra vanjskih poslova predstavljena i na vanjskopolitičkom odboru slovenskog parlamenta, iza zatvorenih vrata i na zahtjev opozicionih stranaka desnog centra, tradicionalno nepovjerljivih prema Kučanu zbog njegova navodnog utjecaja na ljevicu i nakon što se povukao iz aktivne politike. S Kučanovim izvještajem Pahor je već upoznao i svoje međunarodne sagovornike.
Po pisanju "Dela", Kučan u izvještaju "ne nudi rješenja, ali daje dijagnozu i analizu sadašnjih prilika u BiH".
"Njegova je poruka da je odgovornost za BiH kao državu ne leži na međunarodnoj zajednici, nego na njenim građanima pred koje se postavlja pitanje koliko im BiH znači. To je ozbiljan izazov s kojim se se suočava BiH, to je jedino pravo pitanje", rekao je za list neimenovani sagovornik upoznat sa sadržajem Kučanovog izvještaja.
Dodao je da bi se u slučaju negativnog odgovora građana u BiH na pitanje koliko im BiH kao država znači, logično otvorila pitanja o njenoj dezintegraciji po linijama njenih sadašnjih etničkih podjela, s upitnom mogućnošću priključenja njenih djelova Srbiji i Hrvatskoj te također upitnom mogućnošću formiranja samostalne bošnjačke države.
Sagovornik "Dela" tvrdi da Kučanova analiza prilika u BiH govori da je Dayton "preživio" odnosno zastario, a istovremeno pred državljane BiH postavlja ozbiljnu zadaću - da sami sebi postave pitanje koliko im BiH kao država znači te da je to jedino pravo pitanje.
Kučana je Pahor prije četiri mjeseca angažirao kao svog izvjestitelja za BiH, sa zadaćom da ispita mogućnosti ustavnih promjena u BiH. Slovenija ocjenjuje da zastarjeli Daytonski ustav blokira uspostavu funkcionalne vlasti nakon lani provedenih izbora, a priječi i daljnji napredak BiH prema euroatlantskim integracijama i potencijalno povećava nestabilnost u regiji, na što Pahor stalno upozorava tražeći poticaje Bruxellesa za stvarnu evropsku perspektivu cijele regije.
Pahor je u utorak, nakon zatvorenog sastanka parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, novinarima rekao da bi Evropska unija morala više pažnje posvetiti evropskoj perspektivi BiH i davati joj odgovarajuće poticaje u tom smislu, i to uprkos drugim izazovima s kojima se suočava, poput stanja u sjevernoj Africi. U suprotnom bi se i stanje u BiH, koja je na europskom pragu, moglo sigurnosno pogoršati, upozorio je Pahor.
Advokat savjetuje: Na ovo pitanje nikad nemojte odgovoriti policajcu kad vas zaustavi
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
