Riječ je o drugoj knjizi iz edicije posvećene Sarajevu kojom izdavač želi predstaviti ovaj grad kroz njegove različite segmente. Prva knjiga bila je posvećena sarajevskim ulicama, dok druga donosi priče o istaknutim osobama iz različitih domena života čije je djelovanje ostavilo traga u historiji grada.
Urednik knjige i književnik Željko Ivanković istaknuo je za Fenu da će edicija posvećena Sarajevu vjerovatno doseći 10 do 12 knjiga, kao i da će treća knjiga biti posvećena kultnim sarajevskim mjestima i institucijama.
"Ovdje je samo jedan mali dio priča koje ove knjige pokušavaju pričati o Sarajevu. Istina, ne zanimaju nas sve moguće istine i činjenice, ali nas zanimaju zanimljivo ispričane priče o zanimljivim ljudima, ulicama ili institucijama. Ovdje 20-ak autora govori o oko 25 značajnih osoba - političara, velikih povijesnih osoba, glazbenika, slikara, sportaša i drugih i kroz priče o njima se zapravo slika povijest ovog grada", kazao je on.
Jedna od promotorica, direktorica Orijentalnog instituta Behija Zlatar navodi da su Sarajevo mnogi kroz historiju nazivali fenomenom, poredeći ga s Alemom i Damaskom. Smatra da ovaj grad čini tako posebnim njegov položaj, bogatstvo arhitektonskih izražaja te njegovi ljudi.
"Pisala sam o Gazi Husrev-begu i Isa-begu Ishakoviću, čije su zadužbine zaslužne za urbanizaciju grada, posebno tokom 16. stoljeća. U tom je periodu izgrađeno bezbroj objekata, kao što su džamije, bezistani, tekija, biblioteke i čaršija", istaknula je ona.
Novinarka Nada Salom naglašava da su joj u ovoj knjizi najdraži tekstovi koji donose male segmente ličnih priča, u kojima je važna istinitost i konkretni likovi.
Promotor, novinar i putopisac Slobodan Stajić naglašava da knjiga donosi priče o brojnim dragim likovima koji su živjeli prije nego što se on rodio, ali i mnogima s kojima se rado sretao na ulicama Sarajeva.
Također je podvukao da mnoge istaknute Sarajlije nisu rođene u ovom gradu, ali da su o njemu promicali glas u svijetu te su po svojim djelima istinski građani ovog grada.
O knjizi je još govorio i historičar Eli Tauber te direktor "Rabica" Goran Mikulić
