Kampanju je pokrenula Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine i Američka trgovačka komora u BiH s ciljem educiranja javnosti i podizanja svijesti o ovom rastućem problemu.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da krivotvoreni lijekovi čine osam do deset posto farmaceutskog tržišta s tim da u nerazvijenim zemljama taj procenat ide i do 30 posto, kao i da je tržište krivotvorenih lijekova vrijedno 75 milijardi dolara.
Smatra se da godišnja stopa rasta tržišta lažnih lijekova iznosi čak 13 posto, što gotovo dvostruko nadmašuje godišnju stopu rasta za originalne lijekove.
Šeherzada Hadžidedić, zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, upozorila je na ovu sveprisutniju problematiku, ali i naglasila da ne postoje tačni podaci koliki je procenat krivotvorenih lijekova u BiH.
Hadžidedić je u izjavi medijima kazala da su lijekovi koji se kupuju u apotekama registrirani i da prolaze sistem kontrola što ukazuje da su sigurni za upotrebu i i dodala da je crno tržište krivotvorenih lijekova prisutno, ali da je ono stvar inspekcija.
Također je kazala da je u vezi s ovim problemom potrebna koordinacija rada zdravstva, carine, policije i industrije pod okriljem pravnog sistema.
Današnjoj prezentaciji kampanje prisustvovao je i otpravnik poslova američke ambasade u BiH Jonathan Moore koji je podsjetio da, prema nekim procjenama, oko milion ljudi godišnje umire zbog krivotvorenih lijekova naglasivši da je to globalni problem.
"Kada se radi o proizvodima za ličnu upotrebu ili o proizvodima od kojih zavisi naša sigurnost, krivotvorenje je podmukla i ozbiljna opasnost, a nigdje to nije ozbiljniji problem nego u farmaceutskoj oblasti", potcrtao je Moore.
Dodao je da preniska cijena lijeka ukazuje na neki problem s tim lijekom i da je to prvi signal da nešto nije u redu.
Lejla Hadžiabdić, predsjedavajuća Komiteta za zaštitu prava intelektualne svojine pri AmCham BiH, pojasnila je da je jako opasno kupovati lijekove na internetu i preko oglasa, naglasivši da svaki lijek na omotu mora imati svoj generički naziv, naziv proizvođača, serijski broj dozvole kojim se taj lijek može stavljati u prodaju u BiH, naziv uvoznika, a uputstvo za upotrebu lijeka mora biti na jednom od tri službena jezika u BiH.
U sklopu kampanje, koja će trajati mjesec dana, u apotekama, domovima zdravlja te sredstvima javnog prijevoza bit će distribuirani informativni i promotivni materijali iz kojih će građani moći naučiti na koji način prepoznati krivotvorene lijekove.
