BiH
0

Predloženi zakon o visokom obrazovanju ne vodi Bolonjskom procesu

FENA
Državna komisija za saradnju s UNESCO-om saopćila je danas da u prijedlogu bh. zakona o visokom obrazovanju koji je odobrila Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nisu predviđeni evropski principi o visokoškolskom obrazovanju, posebno kad je u pitanju finansiranje ovog sektora na državnom nivou.

Razlike od evropskih principa nisu put ka Bolonjskom procesu, a one u predloženom zakonu posebno brinu u sistemu finansiranja koje zadržava postojeći način finansiranja na nivou entiteta, odnosno kantona, u kojima i danas političke elite imaju dominantan utjecaj i na razvoj univerziteta, politiku upisa, izbor menadžmenta, saopćila je Komisija.

Nivoi kantona, odnosno entitet Republike Srpske, izdavat će akreditacije s tim da će agencija za akreditaciju na nivou države imati pravo nadzora i kontrole.

"Moramo se zapitati u kojoj mjeri će diploma stečena u BiH biti vjerodostojna i kredibilna za evropski prostor visokog obrazovanja, uzimajući posebno primjere poništavanja na stotine diploma pojedinih privatnih fakulteta.

Ovaj virus 'fabrikovanja stručnjaka' sigurno zahvata i dio fakulteta kao javnih ustanova, što opominje i upozorava na potrebu jedinstvene akreditacije univerziteta na nivou BiH.

Rješenja u zakonu koja su protiv finansiranja na državnom nivou mogu se tumačiti i političkim razlozima kojima se želi održati politički utjecaj na visoko obrazovanje i time dalje blokirati mobilnost studenatata i nastavnika i u samoj državi, a govorimo o naporima da BiH postane dio evropskog prostora visokog obrazovanja.

Neprincipijelni kompromisi koji devalviraju evropske vrijednosti i standarde nisu sigurno saveznik BiH na putu ka evropskim integracijama", navodi se u saopćenju koje potpisuje prof. dr. Sead Avdić, predsjednik Državne komisije za saradnju s UNESCO-om.

BiH je 18. septembra 2003. na sastanku u Berlinu formalno predala potrebnu dokumentaciju i pristupila Bolonjskom procesu. Time se obavezala da će do 2010. godine zajedno s ostalim zemljama raditi na kreiranju evropskog prostora visokog obrazovanja.

"BiH u tom smislu treba da izvrši reformu svog obrazovnog sistema koja će biti u skladu sa savremenim evropskim visokoškolskim sistemima. Istovremeno 'Magna charta Uneversitatum' iziskuje da se poštuje niz principa, a među njima princip da je univerzitet autonomna institucija u centru društva različito organizovanog zbog geografskog i historijskog naslijeđa. Univerzitet naučnim istraživanjem i podukom stvara, ispituje, procjenjuje i prenosi kulturu. Da bi zadovoljio potrebe svijeta oko sebe njegov istraživački i obrazovni rad mora biti moralno i intelektualno nezavisan od svih političkih autoriteta i ekonomske moći", navodi se u saopćenju Državne komisije.

Sloboda obrazovanja, istraživačkog rada na univerzitetima je osnovni princip univerzitetskog života pa vlade i univerziteti koliko svakom od njih pripada moraju osigurati poštivanje ovog osnovnog uvjeta.

Univerzitet baštini evropsku humanističku tradiciju, prelazi geografske i političke granice, ističe se u saopćenju.