Predavanje o razvoju ženskog školstva u austrougarskom periodu u BiH

Osnova za to predavanje bilo je istraživanje koje je provela Grebović, a rezultate je objavila na izložbi održanoj 8. marta na Međunarodni dan žena u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH. Na izložbi su bile predočene biografije, fotografije, dokumenti, književni i naučni radovi žena koje su se u vrijeme austrougarske školovale ili radile kao učiteljice.

"Na tu izložbu došli su ljudi koji su svjedočili o učiteljicama iz tog perioda, njihovi potomci i daljnja rodbina nekih od učiteljica, što i jeste bio cilj izložbe,“ kaže ona.

Grebović je navela da su se žene u BiH intenzivnije počele obrazovati dolaskom austrougarske vlasti, kad je počelo i sa širenjem učiteljskog poziva među njima, ali su u tome nailazile na mnoge zakonske i obiteljske prepreke. Moralni kod je utjecao na to da li je žena spremna da izađe iz kuće, da uči i bude obrazovana ili ostane u kući i njeguje kult porodice.

Muškarac učitelj u odnosu na ženu učiteljicu u austrougarskom periodu bio drugačije tretiran. Tu nije samo riječ o platama nego i zakonskim zabranama. Tako npr. ako se učiteljica za vrijeme službe uda, morala se odreći službe, a kao naknadu dobijala je otpremninu. A ako je željela zadržati službu morala se udati za učitelja ili ostati neudata. Taj zakon bio je na snazi do 1918. godine.

Autorica se na početku istraživanja susrela s nedostatkom materijala iz te oblasti, određene smjernice dobijala je od historičara, a najvažnije biografske podatke o učiteljicama iz tog perioda dobijala je iz Državnog arhiva.

Inače, prvu školu za djevojčice otvorila je 1858. godine u Sarajevu Staka Skenderova, a Grebović je u istraživanju obuhvatila i druge, poput Adeline Pauline Irbi, Nafije Sarajlić...