{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Pravosudna reforma u Bosni i Hercegovini je nedovršena"

S
27.4.2010. u 11:52
0
11
"Pravosudna reforma u Bosni i Hercegovini je nedovršena"
0
"Pravosudna reforma u Bosni i Hercegovini je nedovršena"
Gary D. Robbins
Reforma pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini (BiH) jedan je od glavnih ciljeva bosanskohercegovačkih i međunarodnih napora u oblasti konsolidacije demokratske i samoodržive države. Uprkos zapaženom uspjehu, mnogo toga se još mora obaviti. Završetak ovih reformi od ključnog je značaja za BiH, u pogledu zauzimanja zasluženog mjesta u euroatlantskim institucijama.
Nema sumnje da je mnogo toga postignuto. Ministarstvo pravde BiH, osnovano 2003. godine, ima ulogu koordinirajućeg tijela pravosudnih institucija na državnom nivou. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), neovisna institucija zadužena za sudstvo, uspostavljena je radi osiguranja neophodne neovisnosti pravosuđa. Novi kazneni postupak osigurava standarde pravednog suđenja, koje nameću instrumenti za zaštitu ljudskih prava. Sud BiH, također uspostavljen 2003. godine, ima široku sudsku nadležnost, koja pokriva najteža kaznena djela, koja predstavljaju prijetnju društvenom miru i sigurnosti, kao što su ratni zločini, organizirani kriminal i terorizam.

Međutim, cilj uspostave pravosudnog sistema BiH, potpuno sposobnog da podrži principe vladavine prava, i dalje je daleko, velikim dijelom zbog fragmentirane institucijske strukture, kao i zbog nedostatka koordinacije među brojnim nivoima vlasti i relevantnim pravosudnim institucijama.

Razmislite o ovome: BiH, država čiji broj stanovnika ne prelazi broj građana jednog većeg evropskog grada, ima četiri različita sistema kaznenog pravosuđa (državni, entitetski i kazneni sistem Brčko distrikta BiH), koji primjenjuju različite materijalne i proceduralne zakone. Kao rezultat toga, ravnopravan pristup pravdi za sve građane BiH nije osiguran. Mnogo više taj pristup ovisi o ad hoc spremnosti na raznim nivoima da se usuglase kazneni zakoni u okviru njihovih nadležnosti. Kao što se može i predvidjeti, takva spremnost nije uvijek očigledna. Rezultat toga je šarolikost pravnih standarda i principa, čija nejasnoća onemogućava osiguranje ravnopravnog pristupa pravdi.

Razmislite o ovome: U BiH još uvijek ne postoji vrhovni pravosudni autoritet koji bi, između ostalog, osigurao jedinstveno tumačenje različitih kaznenih zakona, koje primjenjuju sudovi. Ovakva situacija i dalje se održava, i pored toga što zvaničnici, stručnjaci iz oblasti pravosuđa i građanskog društva, općenito, prepoznaju potrebu za uspostavom Vrhovnog suda BiH i za usvajanjem jedinstvenog skupa kaznenih zakona i postupaka.

Razmislite o ovome: I pored toga što legitimnost ključnih postdaytonskih institucija, kao što su Sud BiH i Tužilaštvo BiH, priznaju Ustavni sud BiH i Venecijansku komisiju (Savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za ustavna pitanja), njihovu legitimnost još uvijek redovno dovode u pitanje pojedini politički krugovi. To je za žaljenje i istovremeno štetno. Jasan i nedvosmislen položaj na nivou čitave države, kojim se prepoznaje ustavni status ovih institucija, osigurao bi onu toliko potrebnu stabilnost i predvidljivost pravnih postupaka, smanjio bi rizik od uplitanja izvršnih i zakonodavnih ogranaka vlasti, ojačao bi princip podjele vlasti i poticao bi održivost reformi, koje su već provedene.

Zašto se vodi toliko malo suštinskih političkih razgovora o potrebnim pravosudnim reformama? Jedan razlog je taj što politička rasprava suviše često svodi tako kompleksna pitanja na lažnu podjelu između centralizirane i decentralizirane BiH. Misija OSCE-a u BiH uvjerena je da ove reforme, ako budu provedene, neće predstavljati prijetnju lokalnoj samoupravi u BiH. Neke druge evropske države, bez obzira na raznoliku političku i institucijsku strukturu, koriste zajedničke elemente u svojim pravosudnim sistemima, koji još uvijek nedostaju u BiH.

Dakle, kako onda krenuti naprijed? Iskren i svrsishodan pristup od strane lidera BiH je neophodan, ako se želi stvoriti održiv i djelotvoran pravosudni sistem. Međutim, to nije dovoljno. Također je potreban angažman onih, koji su najviše pogođeni trenutnom situacijom, a to su građani, pravna zajednica i građansko društvo. Njihov angažman može pokrenuti političku volju, koja je potrebna kako bi se poduzeli sljedeći koraci ka zaživljavanju pravosudnih reformi, okončanju preostalih reformi i osiguranju potvrde vladavine prava u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: