BiH
68

Prava prosvjetara ugrožena: Nema novca za punu plaću porodilja

Piše: S. H.
Prosvjetni radnici u Kantonu Sarajevo koji su radili pola radnog vremena zbog zakonske mogućnosti jer su dobili treće dijete, ili imaju dijete sa posebnim potrebama više neće od nadležnog ministarstva dobijati punu plaću. Nova uredba iz ministarstva to opravdava tvrdnjom da nema novca, a škole koje imaju mogućnost da osiguraju punu plaću svom radniku to mogu uraditi. Radnici škola koje nemaju novca ostaju uskraćeni za pola plaće.

O čemu se zapravo radi. Naime, prosvjetni radnici u KS, tačnije majke koje su rodile blizance ili treće dijete, imale su pravo da poslije porodiljskog odsustva rade sa polovinom radnog vremena u trajanju od jedne godine, kao i roditelji djece sa posebnim potrebama.

Zakon jasno kaže da roditelji koji imaju pravo na tu pogodnost dobijaju puni iznos plaće, što treba da osigura poslodavac. Međutim, nedavno je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS svim školama poslalo informaciju da zbog deficita u budžetu neće moći izdvojiti dodatna sredstva za te namjene, a u međuvremenu je na adresu Ministarstva stigao veliki broj zahtjeva za ostvarivanje navedenog prava.

Problem je između ostalog i to što bi se morali raspisati konkursi za prijem zaposlenika na pola radnog vremena, jer bi ostala upražnjena mjesta zbog korištenja prava na pola radnog vremena onih koje to sljeduje. Novca nema ni za to.

Ministarstvo je navodno tražilo od direktora škola da se dostave spiskovi prosvjetnih radnika koji imaju pravo na ovu povlasticu i koji će to u skorije vrijeme zahtijevati. Veoma mali broj škola je to učinio, što je dodatno zakompliciralo situaciju.

Ovom uredbom Ministarstvo je ostalo nedorečeno, jer su ostavili mogućnost da direktori škola sa prosvjetnim radnicima koji imaju pravo na ovu povlasticu to regulišu na način da im se plati onoliko koliko i rade, a druga opcija je da škole koje imaju svojih sredstava finansiraju polovinu plaće radnicima koji podnesu zahtjev.

To znači diskriminaciju i kršenje prava radnika i svakako zakona jer radnici u tom slučaju zavise od sreće - ako im se direktor "smiluje" ostvarit će to pravo, a ako škola nema sredstva, nikome ništa.

Predsjednik Federalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja za Kanton Sarajevo Saudin Sivro ističe kako se Sindikat uspio izboriti, kroz dopunu kolektivnog ugovora i budžete, da sve porodilje, ne samo u osnovnom, već i u srednjem obrazovanju u KS imaju punu plaću tokom porodiljskog odsustva, ali da ih je najnovija odluka iznenadila.

"Informacija o kojoj smo jučer obaviješteni nas je iznenadila, posebno zbog činjenice da Ministarstvo otvoreno priznaje kako imamo nemarne, nekompetentne i zašto otvoreno ne reći, sebične direktore škola. Nažalost, ne navodeći imena tih direktora koji ne vode računa o pravima radnika, posebno o pravima najslabijih kategorija, djece radnika - novorođenčadi i invalida. S druge strane Sindikat raspolaže podacima o primjerima pozitivne prakse, kao što su JU OŠ 'Fatima Gunić' i JU OŠ 'Sokolje' u kojima se direktori škola svesrdno bore sa birokratijom štiteći navedenu populaciju. Izraziti primjer negativne prakse je direktor OŠ 'Nafija Sarajlić', koji i nakon 18 godina čuva svoje radno mjesto, a ne želi navedeno pravo omogućiti nastavnici te škole. Mi smo ubijeđeni da ćemo kroz socijalni dijalog sa Ministarstvom uspjeti omogućiti korištenje prava našim članovima koji imaju troje i više djece, blizance i onima koje imaju djecu invalide", istakao je Sivro za Klix.ba.

Sindikat je uputio i Ministarstvu dopis u kojem se traži pojašnjenje navedene odluke, jer su ovom uredbom direktno ugrožena prava radnika. Krivica direktora škola je također neupitna, tako da ostaje da se vidi da li će kršenje zakona i nemarnost ostati nekažnjena ili će radnici koji imaju pravo na navedenu povlasticu moći ostvariti svoje pravo, koje im zakon svakako omogućava.

Trenutna odluka ne samo da je diskriminatorska, već ugrožava zdravlje žena, ali indirektno podriva i rast nataliteta. Iz Sindikata ističu da u svom članstvu imaju oko 85 posto članova žena, a njih oko 120 svake godine koristi ovo pravo.