Čelnici INO-a su danas na pres-konferenciji u Sarajevu upozorili na brojne probleme, "pa i opstrukcije" s kojima su suočeni od početka ove godine, odnosno momenta otkada funkcioniraju u punom kapacitetu, a što ih dovodi u situaciju da se više bave sami sobom, umjesto da sve rapoložive potencijale stave u funkciju misije radi koje je ova institucija uspostavljena.
O različitim aspektima dosadašnjih aktivnosti govorili su predsjedavajući UO INO-a BiH Dušan Šehovac, članica UO Jasminka Džumhur, predsjedavajući Kolegija direktora Milan Bogdanić, šef Sektora za ekshumacije i identifikacije Aleksandar Radeta i predsjedavajući i članica Savjetodavnog odbora INO-a Ahmet Granić i Smiljka Mitrović.
Ukazali su na značaj koji proces traženja nestalih osoba ima za njihove porodice, ali i za ukupne prilike u Bosni i Hercegovini, uključujući utvrđivanje istine o tome što se dešavalo u BiH i proces jačanja povjerenja.
Čelnici INO-a usprotivili su se pokušajima politiziranja i manipuliranja brojevima ekshumiranih posmrtnih ostataka nestalih te dovođenju tog pitanja u kontekst nacionalne pripadnosti, podsjećajući na imperativ djelovanja u interesu porodica nestalih, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
Prema prezentiranim pokazateljima, u prvih pet mjeseci ove godine ekshumirani su posmrtni ostaci 111 osoba što je nešto manji broj u odnosu na prosjek iz proteklih godina.
U istom periodu izvršeno je 26 reekshumacija te identificirano 315 nestalih osoba, a u pripremi za identifikaciju je još oko 600 osoba za koje su stigli DNK-a izvještaji.
Međunarodna komisija za nestale (ICMP) je ove godine dostavila 2.309 izvještaja za 923 nestale osobe, a izvršene su i 1.373 reasocijacije koje se odnose na tijela koja se nalaze u više grobnica ili u više vreća u kojima se nalaze posmrtni ostaci iz jedne (iste) grobnice.
Istovremeno, iz regionalnih ureda INO-a s područja FBiH dostavljeno je 2.226, a s područja RS-a 30 uzoraka za DNK analizu.
Kako je rečeno, nešto manji broj ekshumacija izvršenih u ovoj godini uvjetovan je i problemom u vezi s nadležnošću tužiteljstava (ranije su to bila kantonalna i okružna, a nakon uspostave INO-a nadležnost u tom pogledu pripada Tužiteljstvu BiH).
Čelnici INO-a smatraju da je neophodno intenzivirati saradnju s bh. pravosudnim i policijskim organima i agencijama te održati dobar nivo saradnje s međunarodnim institucijama (u prvom redu ICMP-om i MKCK-om), kao i s udruženjima porodica nestalih i svim subjektima koji mogu pomoći na planu pružanja podataka.
INOBiH će se, kako je istaknuto, fokusirati na uspostavu centralne evidencije s imenima svih nestalih osoba (traga se za još oko 13.000 nestalih osoba u BiH), a što je isključiva nadležnost ove institucije.
Centralna evidencija bit će podvrgnuta strogom procesu verifikacije koji će osigurati njenu tačnost. Ona će omogućiti tačne informacije o broju nestalih, te garantirati da sve porodice nestalih osoba imaju jednako pravo na istinu o sudbini svojih članova.
U tom pogledu značajan je nedavno potpisani Sporazum o preuzimanju baze ante-mortem podataka od MKCK-a koja sadrži podatke o 16.000 osoba, te električni sistem za upravljanje podacima (GLODIS) koji je INO-u ustupio ICMP.
Budžet INO-a za tekuću godinu je 6,5 miliona KM, od čega će 1,8 miliona KM biti usmjereno na identifikacije i ukop posmrtnih ostataka nestalih osoba, 1,5 miliona KM za nadležno tužiteljstvo, a na ime izvršenih ekshumacija i obdukcija, a ostatkom će se pokriti troškovi INO-a i područnih ureda.
INOBiH uspostavljen je na temelju Zakona o nestalim osobama BiH koji je stupio na snagu krajem 2004., a njegovi suosnivači su Vijeće ministara BiH i ICMP.
INOBiH je inauguriran 30. augusta 2005. kao tijelo na državnom nivou i preuzeo je odgovornosti, uposlenike i budžete od entitetskih tijela prethodno zaduženih za traženje nestalih osoba.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
