{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Povećan broj žrtava mina u BiH, najviše nesreća u sječi šume

F
11.11.2012. u 10:59
11
15
Povećan broj žrtava mina u BiH, najviše nesreća u sječi šume
11
Povećan broj žrtava mina u BiH, najviše nesreća u sječi šume
Iako je Bosna i Hercegovina usvojila Strategiju deminiranja po kojoj bi do 2019. trebala biti očišćena od mina, te i pored iskazane volje Centra za uklanjanje mina BHMAC i brojnih nevladinih organizacija, nedostatak finansijskih sredstava za ispunjenje ovog cilja često je nepremostiva prepreka.
Naime, za kompletno čišćenje BiH od mina i minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz ratnog perioda deminerima je potrebno 40 miliona eura godišnje. Nedostatak određenog iznosa sredstava svake godine već je doveo u pitanje 2019. kao godinu kada će BiH konačno biti bez mina, te je već u toku revizija ove strategije.

Finansijska sredstva prikupljaju nevladine organizacije, i najčešće su to sredstva stranih donatora.

Porazna je činjenica da je prošle godine zabilježen porast broja žrtava mina te nevladine organizacije i BHMAC uporno apeliraju na vlasti u BiH da se više angažiraju na rješavanju problema deminiranja.

Jedan u nizu pokušaja nevladinih organizacija da zainteresiraju državne nivoe vlasti za ovu problematiku je i kreiranje Koalicije za uključivanje protuminskih akcija u razvojne projekte koja obuhvata 12 nevladinih organizacija uključenih u problem deminiranja BiH.

Zadatak Koalicije je, u suradnji s općinama, akademskom zajednicom, nevladinim organizacijama i donatorima, napraviti listu prioritetnih područja koja bi, u skladu s razvojnom politikom BiH, omogućila nesmetan pristup određenim područjima.

"Veoma je važno uraditi proces prioritetizacije s obzirom na veličinu problema i dugoročnost njegovog rješavanja te hronični nedostatak finansijskih sredstava", pojasnio je zamjenik direktora BHMAC-a Ahdin Orahovac.

Po završetku ratnih dejstava pristupilo se čišćenju povratničkih područja i infrastrukture, i taj proces je, kazao je Orahovac, priveden kraju. Sada se treba fokusirati na razvojne projekte i prepoznavanje značaja prirodnih resursa u ekonomskom razvoju.

- Za efikasno djelovanje nama su potrebni elaborati koji bi nas obavezali i ukazali na visokoprioritetna područja. Nažalost, u posljednje vrijeme ljudi najviše stradaju u šumama, gdje odlaze da bi nabavili ogrjevno drvo - istakao je Orahovac.

Dodao je da je krajnje vrijeme da počne čišćenje upravo ovih zona te da ih se stavi u funkciju, odnosno dadne na korištenje građanima BiH bez opasnosti da će stradati od zaostalih mina.

Čitav problem zaostalih mina dodatno kompliciraju i tzv. šetajuće mine. Orahovac pojašnjava da je riječ o minama koje pokretanja tla, snježne lavine, oborinske vode ili poplave premještaju na druge lokacije.

Pod minama je još 1.368 kilometara kvadratnih, ili 2,8 posto ukupne površine BiH, a aktivna klizišta, kojih ima više od 2.000 u BiH, poplave i snježne lavine uzrokuju premještanja minskog polja na lokacije koje nisu obilježene.

Takav je slučaj s minskim područjima u slivovima Save i Spreče. Rijeke nabujaju i povuku za sobom zemljište i mine, te ih nakon nekog vremena izbacuju na obalu. Mine tada ostaju pod nanosima i potrebno je uložiti dosta napora da budu otkrivene.

"Dakle, mi svake godine imamo ovaj problem u navedenim slivovima i svake godine ga iznova i uspješno rješavamo", kazao je Orahovac.

Bez obzira na to što se smatra da su minska polja danas obilježena i pod kontrolom, u Centru za uklanjanje mina BiH ističu da brojka od 10.000 sumnjivih lokacija nije konačna. Većina minskih polja u BiH tokom rata nije uredno dokumentirana i ne postoje minski zapisnici.

Poslije rata dogodilo se 1.670 nesreća od zaostalih mina u kojima je 580 ljudi smrtno stradalo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: