Prvostepenom presudom sudeće vijeće je proglasilo optuženog Milorada Trbića krivim za krivično djelo genocid, kao učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu, u periodu od 12. jula do 30. novembra 1995., zajedno s pukovnikom Ljubišom Bearom, potpukovnikom Vujadinom Popovićem, poručnikom Dragom Nikolićem i drugima, sa zajedničkom svrhom i planom da se uhvate, zatvore, pogube po prijekom postupku i ukopaju svi vojno sposobni Bošnjaci iz enklave Srebrenica, koji su dovedeni u zonu odgovornosti Zvorničke brigade.
Vijeće je utvrdilo da navedena zajednička svrha i plan predstavljaju počinjenje krivičnog djela genocid. Stoga je, za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, optuženi Milorad Trbić osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina.
Optuženi je oslobođen za tačke optužnice koje se odnose na zonu odgovornosti Bratunačke brigade, jer vijeće nije našlo dovoljno dokaza da mu izrekne osuđujuću presudu za učešće u toj operaciji van razumne sumnje.
Najviša kazna za ovo djelo je 45 godina, saopćeno je iz Suda BiH. Zakon kaže da vijeće mora uzeti u obzir i olakšavajuće okolnosti.
U odmjeravanju kazne za ovog optuženog vijeće je utvrdilo prisustvo i olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.
U razmatranju olakšavajuće okolnosti, vijeće je utvrdilo da Milorad Trbić nije učestvovao u sveukupnom planiranju ovih krivičnih dijela, te krivična sankcija odražava njegov nivo odgovornosti u sveukupnom planu.
Protiv navedene presude žalbe su blagovremeno izjavili tužilac Tužilaštva BiH, branilac optuženog i određen broj oštećenih osoba.
Tužilac je žalbu izjavio zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnopravnoj sankciji, s prijedlogom da Apelaciono vijeće Suda BiH u cijelosti uvaži žalbu kao osnovanu i pobijanu presudu djelomično ukine, i to u njenom oslobađajućem dijelu, te odredi održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem, a da presudu u osuđujućem dijelu potvrdi.
U pogledu odluke o kazni tužilac je predložio da se prvostepena presuda preinači i da sud optuženom Miloradu Trbiću izrekne kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina.
Branilac optuženog je izjavio žalbu po svim žalbenim osnovima, i to zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, pogešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni sa prijedlogom da se osporena presuda u osuđujućem dijelu ukine, održi pretres, nakon kojeg će Apelaciono vijeće pravilno i u skladu sa zakonom cijeniti činjenice i dokaze, otkloniti ukazane i druge bitne povrede odredaba krivičnog postupka i optuženog Trbić Milorada osloboditi od optužbe.
Žalbe su izjavili i određen broj oštećenih osoba, i to protiv dijela presude koji se odnosi na odluku o troškovima i imovinskopravnom zahtjevu kojom je optuženi s obzirom na slabo imovno stanje oslobođen plaćanja troškova krivičnog postupka, a oštećeni sa svojim imovinskopravnim zahtjevima upućeni na parnicu.
Apelaciono vijeće održalo je javnu sjednicu 21. oktobra na kojoj su tužilac i branilac optuženog ukratko izložili žalbe i u cijelosti ostali kod navoda i prijedloga iz istih, dok su dajući usmene odgovore na žalbu suprotne strane ocijenili neosnovanima, te sudu predložili da ih kao takve i odbije.
Apelaciono vijeće je ispitujući žalbene navode utvrdilo da nisu osnovani, te je potvrdilo prvostepenu presudu.
