BiH
0

Postratna generacija mladih entuzijasta ne želi da se stopi sa okolinom

Klix.ba
Postratna generacija mladih entuzijasta u Kaknju odlučila je da se angažuje, zasuče rukave i uprkos izazovima sredine u kojoj živi i odrasta, a koja je odavno oboljela od apatije, utonula u monotiju i prisvojila epitet propalog građanskog društva, formira zvanično udruženje Alter.val, koje bi okupljalo potencijalne mlade umjetnike, koji bi se bavili promocijom urbane kulture mladih i vratili gradu neki davni izgubljeni i zaboravljeni sjaj.

Ono što karakteriše Bosnu i Hercegovinu, svakodnevni odlazak mladih ljudi u neke druge osviještene i razvijene zemlje, učinilo je i od rudarskog grada prosječnu balkansku sredinu, koja grčevito tone u ponore, pa mladi ljudi koji su imalo drugačiji od prosjeka bivaju osuđivani od strane pasivne većine, kojoj je prije ili kasnije, vrhunac života, upasti u okvire balkanskog sindroma – kandidovati se na izborima, zasposliti preko stranke i životariti na temeljima izgubljenog bh. društva.

Ne pristaju na svakodnevne izlaske u kafanu

Kažu da ništa ovako slično nemaju u svom gradu, u kojem mladi ljudi nemaju priliku da se bave umjetnošću i u tom polju educiraju, da se na taj način odmaknu od kafana i ulice, te da uživaju u onome što stvarno vole da rade. Svi su rođeni u postratno vrijeme, dok se u Kaknju još uvijek osjećao gradski duh potkovan duhovima socijalizma, no danas kao odrasli srednjoškolci i studenti, svjesni su situacije koja je nastala usljed dvodecenijske tranzicije i velike transformacije društva.

Almir Kuburić, student Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kaže da je veliki razlog ove inicijative nedostatak kulturnih događaja, izgubljena perspektiva, nepostojanje mladalačke urbane scene i novonastala apatija kojom je obavijeno društvo mladih Kakanjaca.

"Ljudi kao da ne shvataju da umjetnost zapravo nije nikakav luksuz, nego je to potreba. Još u kamenom dobu ljudi su crtali po špiljama kako bi izrazili emocije i osjećanja i budućim naraštajima ostavljali određene poruke. Tvrdim da su umjetnost i kultura potrebni za normalno funkcionisanje društva, jer su isti jedan od stubova na kojima nastaje i opstaje društvena zajednica. Što se tiče naše inicijative mladi potencijalni umjetnici bi mogli da razmjenjuju iskustva jedni sa drugima, da iskoriste svoje vrijeme na produktivan način. Veoma je važno da mladi imaju priliku da postanu svjesni koliko svojim radom, vlastitim rukama i dobrom voljom mogu da postignu", istaknuo je Kuburić.

Ozbiljni planovi i ambicije

Progresivna grupa mladih već izvjesno vrijeme razmišlja o planovima i ambicijama, žele da zainteresuju druge da im se pridruže i nadaju se da će se njihov glas čuti. Smatraju da u Kaknju postoji mnogo neiskorištenog potencijala koji se konačno treba početi razvijati kroz razne seminare i radionice, na kojima bi iskusni i uspješni bh. umjetnici izlagali znanja i iskustva o fotografiji, slikarstvu, glumi, književnosti i raznim drugim vidovima umjetnosti. Nije isključeno da se dotaknu i drugih progresivnih metoda kako bi se suprostavili apatiji i neznanju.

“Pogledamo li oko sebe vidimo da živimo u okolini u kojoj ljudi samo spavaju, jedu, derneče u kafanama uz ‘lake note’ koje transparentno pozivaju na nemoral, alkohol i drogu, vidljivo je da ne postoji kultura življenja. Mladi su počeli da padaju pod stereotipe okoline, nemaju priliku da prepoznaju istinski smisao života”, kaže Kuburić.

Amir Jašarspahić tvrdi da se ne bavi umjetnošću, ali da ga raduje ova ideja, jer u Kaknju nema mnogo prilika da prisustvuje takvim događajima. Zainteresovan je da se priključi i da radi u organizaciji udruženja. Buduća članica Alter.vala Alma Strika izrazila je žaljenje što mladi ljudi nemaju priliku da uživaju u umjetnosti.

“Mladi su skrenuli sa ‘pravog puta’, oni masovno neke druge vrijednosti prihvataju a ne shvataju šta je ono što bi im u životu trebalo. Bitno im je samo koliko će dnevno kafa popiti, koliko će vremena provesti na fejsbuku. Posebno bih istaknula da mi je žao što je jako malo likovnih izložbi u našem gradu. Žalosno je i to što nemamo Gradski muzej”, prokomentarisala je Strika.

Započinju priču koja će ostati i nadolazećim generacijama

Erna Beus, učenica kakanjske gimnazije je oduvijek željela pobjeći od monotonije. Bavi se crtanjem, angažirana je, jer ne želi da se stopi sa okolinom.

“Roditelji, pa i mnogi meni bliski ljudi su mi uvijek govorili da se ne stopim sa okolinom, nego da slijedim svoje snove. Želim da započnemo nešto što će ostati i sljedećim generacijama koje dolaze i koje će ovo zanimati. Mislim da naša postratna generacija ima više drugačijih mladih ljudi, koji zajedno i složno žele da pomjeraju neke granice”, kazala je Beus.

Još jedan učenik gimnazije Irfan Kulović, iako ne smatra sebe umjetnikom, priključio se grupi mladih Alter.vala da pokaže podršku nadarenim mladima koji ‘odskaču’ od sredine i koji imaju super ideje.

“Svi ti ljudi, koji su se negdje sakrili a imaju dosta toga da pokažu, moraju se pojaviti i pokazati svoja djela. Ne smiju se bojati, moraju živjeti u slobodi”, rekao je Kulović.

Sami smo krivi za današnju situaciju?!

Grupa mladih umjetnika Alter.vala sretni je jer su se njihovoj inicijativi pridružile starije kolege Marko Aždajić i Jasenko Korjenić, generacija kasnih 80-tih godina. Oni ističu da se radi o posebnoj energiji i da u njihovim generacijama nije bilo toliko pozitive koja krasi postratnu generaciju koja će najvjerovatnije u narednim decenijama ovu zemlju izvesti na evropski put.

“Postoji jedna velika pasivnost, nezainteresovanost općenito omladine. Umjetnost je samo jedna od stvari koja može razbiti apatiju, koja može malo da pokrene stvari, da bude samo jedan od kotača da pokrene čitavu mašinu koja stoji i zaustavlja razvoj ove zemlje. Ako se mi mladi aktiviramo općenito na nekom pravcu, pokrenuti ćemo se i u drugim stvarima. Ja sam po prirodi optimista i mislim da može jedan čovjek i jedna grupa ljudi promijeniti situaciju na bolje. Žalim što se ovo pomalo kasno dogodilo, što nije neko ranije istrajao u ovakvim idejama, svaka je ova stvar dobro došla”, kazao je Aždajić.

Aždajić pamti i nekadašnji CMOK (Centar mladih Općine Kakanj) iz vremena kada je omladina pred kraj rata, uprkos rasulu, te zahvaljujući gradskom duhu iz socijalizma, djelovala i razvijala udruženje koje je okupljalo mlade.

“Bio sam mlad kada se to udruženje rasulo. Mislim da je to propalo zbog interesa određenih ljudi koji su uništili ‘CMOK’. Ne želim nikoga imenovati, takvih pojedinaca ima svugdje, uđu u neko društvo sa sumnjivim namjerama i onda se to društvo ugasi i rasformira. Sami smo krivi za ovu današnju situaciju”, zaključio je Aždajić.

“U ovom vremenu jedino je važno naći nekoga ko te voli i tako spasiti ovaj život goli. Kada mi se ova grupa mladih entuzijasta javila i predložila da im se priključim, nisam mogao da vjerujem šta se događa, pitao sam se otkud ova ‘djeca’ u Kaknju? Pa i ja sam ostario, očigledno. Nego, ono što sam rekao na samom početku znači da kad sam vidio ove mlade ljude na okupu osjetio sam veliku energiju, pozitivu, ljubav, odjednom mi grad u kojem sam odrastao više znači. Ne slažem se kakva atmosfera tu vlada a mislim da bi Alter.val mogao napraviti velike i lude promjene. Odveo sam ih u Spomen park poginulim rudarima, i snimio im prve fotografije, simbolično je to, jer tu ljudi žive samo još pod zemljom, dok na površini vlada očaj i muk. Želim im svako dobro i vjerujem u njih”, kazao je Korjenić.