{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Postoji dovoljno dokaza protiv Šešelja"

F
5.5.2011. u 18:46
0
4
"Postoji dovoljno dokaza protiv Šešelja"
0
"Postoji dovoljno dokaza protiv Šešelja"
Vojislav Šešelj
Predsjednik haaškog sudskog vijeća u predmetu "Šešelj" Jean-Claude Antonetti, iznoseći svoje izdvojeno mišljenje dan nakon što je raspravno vijeće odbilo zahtjev za oslobađanjem vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, ocijenio je u četvrtak da postoji dovoljno dokaza protiv Šešelja za progon nesrpskog stanovništva iz Hrvatske i BiH.
Raspravno vijeće u srijedu je odbilo zahtjev za oslobađanjem Šešelja jer je ocijenilo, nakon što su tužitelji završili svoj dio dokaznog postupka, da dokazi podupiru tvrdnje tužitelja da je Šešelj poticao svoje dobrovoljačke snage na zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini ali nije razmatralo druge oblike njegove odgovornosti poput udruženog zločinačkog pothvata s čime se Antonetti nije suglasio.

Antonetti je zaključio da dokazi pokazuju da Šešelj nije bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata predvođenog Slobodanom Miloševićem zato što su njegovi ciljevi bili "dijametralno suprotni" onima bivšeg jugoslavenskog predsjednika.

Dok je srpska većina na čelu s Miloševićem 1990-tih htjela očuvanje bivše Jugoslavije kao države svih Srba, Šešelj i njegova radikalna stranka, koja je bila u opoziciji, bili su jedini koji su htjeli tzv. veliku Srbiju, kao unitarnu državu, kazao je Antonetti.

"Nije se radilo o istom projektu pa se ne može primijeniti udruženi zločinački pothvat kao oblik odgovornosti", ocijenio je Antonetti, a u prilog zaključku da Šešelj nije mogao biti dio Miloševićeva udruženog zločinačkog pothvata kazao je kako vođa radikala neke sudionike nije ni poznavao ili ih je jedva poznavao dok je Miloševića upoznao gotovo godinu nakon što je po tužiteljima zločinački pothvat počeo.

Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.

Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj te progon Hrvata iz Vojvodine. Antonetti smatra da bi se Šešelja u ovoj fazi moglo proglasiti krivim za djela poticanja, pomaganja i podržavanja kao i počinjenja progona deportacija i prisilnog premještanja, dok misli da nije bilo dovoljno dokaza za ostale točke optužnice.

Antonetti je u četvrtak obrazlažući svoje izdvojeno mišljenje ukazao na kritike koncepta tzv. proširenog udruženog zločinačkog pothvata koji, kako je kazao, uvodi kolektivnu odgovornost koja je suprotna ciljevima pomirenja kao zadaće Haaškoga suda, no odlučio je ipak ne zauzeti konačno stajalište prema toj doktrini.

Prošireni udruženi zločinački pothvat koncept je zapovjedne odgovornosti kojeg je izmislio Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) a koji je u međuvremenu u međunarodnim pravnim krugovima doživio brojne kritike i optužbe da se ta doktrina otela kontroli i krši temeljna prava optuženih osoba.

Dvojica hrvatskih generala Ante Gotovina i Mladen Markač prošlog su mjeseca proglašeni krivi za zločine protiv srpskog stanovništva tokom i nakon Oluje počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Koncept proširenog udruženog zločinačkog pothvata omogućava da se optužena osoba proglasi krivom za zločine koje je počinila druga osoba ukoliko su počinjene u okviru zajedničkog plana čak i u odsutnosti dokaza da je optužena osoba namjeravala te zločine počiniti, ali je mogla pretpostaviti da će se oni dogoditi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: