Prema njegovom mišljenju glavni razlog za pojavu "bijele kuge" u BiH je loša ekonomska i društvena situacija. Novaković je dodao da trenutno sve "državne institucije u BiH vise u zraku" te da su društvene prilike labilne i nesigurne. Kao primjer za to navodi školstvo, zdravstvo, institucije kulture te razvoj privrednih subjekata koji su nosioci razvoja i izvori opće egzistencije.
"Drugi razlog je socijalni, odnosno psihološki, jer ljudi vrlo nerado stvaraju dodatni problem koji nosi obaveze u vezi s rađanjem i podizanjem, vaspitanjem i obrazovanjem djece", potcrtao je.
Vezano za pomjeranje starosne granice porodilja, Novaković kaže da je to posljedica socijalnih faktora i tehnološkog razvoja medicine u svijetu.
"Danas putem neprirodnih oblika oplodnje se pomjerila starosna granica porodilja, ali taj faktor je nebitan na ovim prostorima", istakao je. Podsjeća da su nekada bračni parovi težili maksimalnom broju rađanja te da je to predstavljalo ponos porodice, ali se ta politika nataliteta znatno promijenila, jer sada roditelji imaju jedno, dvoje ili nijedno dijete.
Planiranje porodice
Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Salih Fočo kazao je u razgovoru za Fenu da je "bijela kuga" u BiH uvjetovana snažnim refleksom rata devedesetih godina u BiH.
"Veliki broj stanovništva je odselio s ovih prostora i sada se osjeća manjak reproduktivne aktivne snage koja bi na neki način promijenila procese u toj oblasti", naglasio je Fočo.
Kao drugi razlog "bijele kuge" Fočo navodi "mladenački talas" koji je zahvatio cijelu Evropu, odnosno da se starosna granica sklapanja braka pomjerila s dvadesetih na tridesete godine.
"Ali smatram da je ključni razlog pada nataliteta što su mladi bračni parovi počeli da planiraju formiranje porodice. Planirana porodica se uvijek zaustavlja na jednom ili dva djeteta", upozorava Fočo.
Naglašava da ljudi koji žele da izgrade svoju karijeru, odnosno da osiguraju egzistenciju, nisu u mogućnosti da se upuštaju u značajniju brojčanu reprodukciju.
Fočo dodaje da će stanovnici BiH u dogledno vrijeme osjetiti značajnije posljedice "bijele kuge".
Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je u razgovoru za Fenu da je razlog pada nataliteta u BiH ekonomska situacija.
"Kada imamo ekonomsku i svaku drugu nesigurnost te nam je vlastita egzistencija otežana, normalno je da se mnogo teže odlučujemo na formiranje porodice čija bi egzistencija bila još više upitna", smatra Gavran.
Naglašava da u nerazvijenim i razvijenim zemljama dolazi do pojava "bijele kuge", ali su razlozi različiti.
"Ali kada je BiH u pitanju ekonomski faktor je najbitniji i prema ekonomskoj perspektivi koja ni sada nije blistava, prosto je nemoguće zamisliti promjenu u ovome smjeru", naglasio je Gavran i dodao da se negativni trend može očekivati u budućnosti, jer se situacija u BiH ne popravlja.
Potrebna strategija borbe protiv pada nataliteta
Ginekolog Kliničkog centra u Sarajevu dr. Edin Međedović je u razgovoru za Fenu objasnio problem pada nataliteta u BiH s medicinskog aspekta. Kazao je da se Klinika za ginekologiju Kliničkog centra u Sarajevu aktivno bavi sprečavanjem pada nataliteta, kako u Kantonu Sarajevo, tako i u BiH.
"Činjenica da u sklopu Klinike za ginekologiju imamo poseban odjel koji se bavi problemima infertiliteta i steriliteta govori u prilog tome. Brojni postupci koji se obavljaju na ovom odjelu a vezani su za dijagnostičke procedure, mikroinvazivnu, endoskopsku, klasičnu hirurgiju, asistirane metode reprodukcije i terapiju imaju značajan doprinos u rješavanju problema mnogih bračnih parova", pojasnio je dr. Međedović.
Izdvaja nedostatak specifičnih kadrova, kao što su educirani embriolozi, bez kojih nema daljih kvalitativnih pomaka u radu, ali se nada da će i ovaj problem biti riješen uskoro. "Strategija borbe protiv pada nataliteta je u nadležnosti viših institucija, a mi smo samo jedan dio", objašnjava dr. Međedović.
Dodaje da države regiona imaju jasno definiranu strategiju kada je u pitanju problem neplodnosti te dodaje da je prije nekoliko godina u Srbiji otvoreno devet državnih centara koji se uspješno bave ovom problematikom.
"Apeliram na više instance da nam pruže jasnu pomoć i podršku u radu", kazao je. Naglašava da brojni bračni parovi u BiH evidentno imaju problem neplodnosti.
"Procentualno taj broj je u stalnom rastu. Razlikuje se od zemlje do zemlje, ali je u principu oko 15 posto. Ginekološki problemi kao što su endokrinološki, infektivni, morfološko-anatomski, dob, genetski i ostali, sigurno su jedan od uzroka bračne neplodnosti, ali ne treba ignorirati probleme vezane za mušku neplodnost", naglašava dr. Međedović.
Dodaje da novije studije govore u prilog tome da su, parcijalno posmatrano, ženska i muška neplodnost gotovo izjednačene te da je poseban problem sterilitet oba bračna partnera.
"Starosna dob je ozbiljan problem na koji nailazi današnja medicina. Odgađanje bračne zajednice, a tako i potomstva nosi za sobom veliku cijenu", kaže dr. Međedović uz napomenu da plodnost žena drastično opada s godinama starosti te da su brojna istraživanja pokazala da je stopa trudnoća signifikantno veća kod žena ispod 30 godina u odnosu na starije žene.
"I broj spontanih pobačaja je također učestaliji kod starijih žena, kao i problemi u toku same trudnoće", navodi on.
Karcinom jajnika učestaliji kod nerotkinja
Ističe da kada govorimo o godinama taj podatak ne treba bukvalno shvatiti, već kao stanje organizma gdje obično postoji neka od hroničnih bolesti uz smanjenu vitalnost svih organa. Mnoge žene koje nisu rađale, kaže dr. Međedović, nisu dovoljno svjesne posljedica za njihovo zdravlje.
"Danas je poznato, a potvrđeno u brojnim istraživanjima da je karcinom jajnika, kao najopasniji karcinom ženskog reproduktivnog sustava, učestaliji kod žena koje nisu rađale. Broj epitelijalnih tumora jajnika zbog neprekinutih ovulacija je češći kod nerotkinja u prosjeku od 30 do 60 posto. Bolne menstruacije su veliki problem žena reproduktivne dobi te su znatno češće kod žena koje nisu ostvarile potomstvo. Raniji ulazak u menopauzu i konsekventno svi problemi vezani za nju su također prisutniji kod nerotkinja", kazao je dr. Međedović te dodao da je proces reprodukcije fiziološki proces koji treba da prihvati svaka, u fizičkom i psihološkom smislu, zdrava žena.
"Moj stav je jasan. Potrebno je animirati cjelokupnu zajednicu te se hrabro, stručno i odgovorno boriti protiv ovog problema, jer mi nemamo drugu alternativu", zaključio je u razgovoru za Fenu ginekolog Međedović.
Direktorica Udruženja "Djeca" Lana Zeherović u razgovoru za Fenu navodi da su brojni razlozi za pojavu "bijele kuge" u BiH.
"Materijalna nesigurnost je prvi problem s kojim se susreću mladi ljudi koji žele imati dijete. Zaposlene žene koje se odluče za potomstvo se suočavaju s mogućim otkazom, dok se nezaposlene još teže odlučuju na potomstvo jer ne postoji nikakva sistemska podrška ni od društva, niti od institucija", kazala je ona.
Navodi da je apsurd da u Kantonu Sarajevo porodilja koja je nezaposlena prima novčanu pomoć, za razliku od drugih kantona gdje se porodiljama daje jednokratna pomoć u vidu paketa.
Trudnica koja nosi dvojke Adela Velagić iz Sarajeva koja već ima dječaka kazala je u razgovoru za Fenu da su ona i njen suprug planirali drugo dijete, a da o trećem djetetu nisu stigli ni razmišljati.
Dodaje da kako vrijeme odmiče, ona i suprug se sve više raduju "neplaniranoj" situaciji i dolasku dva nova člana porodice.
"Najveći izdatak s prvim djetetom bila je kupovina kolica i autosjedalice. Dosta stvari smo dobili ili na poklon ili na korištenje. Sjećam se da prvih godinu dana gotovo nikako nisam kupovala garderobu i igračke za dijete, a pošto sam dojila, nismo davali novac ni za adaptirano mlijeko", objaslila je ona.
Nezaposlenost donosi i rađanje manje djece
Adela i njen muž su zaposleni, tako da novac nije uticao na njihovu odluku da imaju troje djece.
"Život u Bosni i Hercegovini kakav jeste danas meni se čini kao veliki izazov kada je u pitanju odgoj djece. Nadam se da ćemo im uspjeti prenijeti određene moralne vrijednosti i odgojiti ih da budu ljudi u pravom smislu te riječi", zaključila je Velagić.
Prema podacima Agencije za statistiku u BiH je tokom prva tri mjeseca 2013. registrovano 7.028 živorođene djece, što u odnosu na isti period 2012. godine pokazuje pad broja živorođenih za 6,18 posto, a umrlo je 9.339 osoba, što u odnosu na isti period 2012. godine pokazuje rast broja umrlih za 4,74 posto.
U zemljama Evrope koje su najviše pogođene krizom zbog recesije rodilo se najmanje djece u proteklih nekoliko godina, pokazuje studija Instituta za demografsko istraživanje Max Planck. Što je veća stopa nezaposlenosti to je manji broj djece po ženi.
Natalitet je najviše opao u Španiji gdje je prije početka krize prosječna stopa rađanja jedne žene bila 1,4 djeteta, dok je već 2011. taj stepen pao na 1,36, navodi se u najnovijoj studiji. Prema izvještaju, ovaj trend zahvatio je i Mađarsku, Irsku, Hrvatsku i Letoniju, prenosi Allgemeine Frankfurter Zeitung.
Najviše je mladih Evropljana ispod 25 godina koji odustaju od planova da zasnuju porodicu zbog nemogućnosti da nađu pristojan posao, pokazuje studija. U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, koje su najmanje pogođene krizom, malo toga se promijenilo u vezi s natalitetom. Uprkos zadovoljavajućem standardu, žene u tim zemljama imaju u prosjeku jedno do dva djeteta.
U Češkoj, Poljskoj , Velikoj Britaniji i Italiji kriza je, pak, prekinula porast.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
