{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Poslodavci za "honorarce" plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni nemaju pravo na liječenje

29.3.2015. u 20:54
44
48
Poslodavci za "honorarce" plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni nemaju pravo na liječenje
44
Poslodavci za "honorarce" plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni nemaju pravo na liječenje
Ugovor o djelu kojim se osoba zapošljava honorarno da uradi određeni posao u određenom vremenskom periodu, osim novčane dobiti ne donosi nikakve druge beneficije za radnika. Za razliku od radnika koji je zaposlen na ugovor o radu, "honorarac" nema zdravstveno osiguranje, niti mu se upisuje radni staž u knjižicu. No, to ne znači da poslodavci ne moraju plaćati doprinose i za njih.
"Ugovor o djelu je institut obligacionog prava koji je uređen obligacionim odnosima, a kojim je propisano da se ugovorom o djelu uposlenik obavezuje da obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to isplati naknadu. Bitni elementi ovog ugovora su djelo i naknada. Za pojam djela bitan je sam rezultat rada, a ne samo obavljanje rada, čime se ovaj ugovor bitno razlikuje od ugovora o radu.

Saglasno odredbama važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i drugim odredbama ovog Zakona, a vezano za primjenu navedene odredbe Zakona o radu, ugovor o djelu nije osnov za sticanje svojstva osiguranika i ove osobe, ukoliko ispunjavaju druge uslove propisane ovim Zakonom, mogu biti zdravstveno osigurane, ali po drugim osnovama", rečeno nam je iz Stručne službe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Osoba s kojom se sklapa ugovor o djelu može već biti zdravstveno osigurana preko svojih roditelja ukoliko se školuje, preko biroa ili svog supružnika. Ipak, ima i onih koji nisu zdravstveno osigurani. U svakom slučaju, poslodavcu to ništa ne znači jer imala osoba s kojom potpisuje ugovor o radu zdravstveno osiguranje ili ne, poslodavac uplaćuje četiri posto od sume dohotka za doprinose iz osnovice za zdravstveno osiguranje, te šest posto za Doprinose iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ukoliko uzmemo za primjer da će radnik koji je uposlen po ugovoru o djelu dobijati za određeni posao 1.000 KM, poslodavac će na to sve platiti 35,91 KM za zdravstveno osiguranje i 53,86 KM za penzijsko i invalidsko osiguranje. Dakle, svaki mjesec poslodavac na sumu od 1.000 KM "pokloni" 89,77 KM Zavodu zdravstvenog osiguranja i Zavodu PIO/MIO. Na istu sumu poslodavac mora izdvojiti 175,94 KM po osnovi obaveza, plus po 5 KM za Posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih nesreća i Opću vodnu naknadu.

"Napominjemo da je u proceduri donošenja 'novi' Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju čijim Nacrtom je predviđeno da status osiguranika stiču i osobe koje obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, po osnovu autorskog prava, kao i po osnovu drugih ugovora kod kojih se za izvršeni posao ostvaruje naknada, ako ne mogu biti osigurana po drugom osnovu", rečeno nam je u ZZO FBiH.

Dok članovi Parlamenta Federacije BiH ne izmijene ove zakone, poslodavci će i dalje na teretu imati veliki broj obaveza koje moraju izmirivati, poklanjat će novac po obavezama od kojih radnici koji rade po ugovoru o djelu nemaju koristi, a siva ekonomija će i dalje biti aktuelna tema jer visine poreza itekako otežavaju rad poslodavcima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: