BiH
12

Poslodavci u FBiH moraju plaćati posebne naknade za šume i vode koje ne koriste

Piše: M. N.
Pored obaveza koje poslodavac mora izmiriti prema radniku (plaća i doprinosi) i državi (visoki porezi), poslodavci su prema zakonima dužni plaćati i razne naknade. Uz porez na prihod poslodavac mora izdvojiti novac za posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, opću vodnu naknadnu, te naknadu za općekorisne funkcije šuma.

Na svaki ugovor s uposlenikom, poslodavac za posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih nesreća i vodnu naknadu plaća po 0,5 posto od netoplate.

"Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća propisana je Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i ona se uplaćuje u kantonalni Trezor, a kantonalni Trezor ta sredstva dalje raspoređuje u federalni, općinske i kantonalni Budžet prema Zakonu", rečeno nam je u Federalnom ministarstvu finansija.

U 2014. godini uplaćeno je 21 milion KM naknada

Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže Federalno ministarstvo finansija u 2014. godini je uplaćeno blizu 21.000.000,00 KM po osnovu naknada. Kazna za neuplaćivanje ovih naknada je propisana Zakonom o prekršajima i ostalim propisima koji reguliraju kazne.

Udruženje poslodavaca Federacije kao jednu od mjera za rasterećenje privrede u FBiH predložilo je ukidanje vodne naknade početkom ove godine. Kao razloge za ukidanje navode da je neustavno da naknadu plaća onaj koji nema korist od vodnog dobra kao dobra od općeg interesa. Također, to za njih predstavlja diskriminaciju obveznika plaćanja, te povredu prava na imovinu.

"Poslodavci traže od novih vlasti ukidanje ovog parafiskalnog nameta, ili da se odredi da su obveznici plaćanja svi zaposleni, osobe koje ostvaruju prihode po osnovu ugovora o djelu i članstva u upravnim i nadzornim odborima. Na osnovu podataka Ministarstva finansija FBiH, po kojem su ukupno naplaćene vodne naknade u 2013. godini bile 77.560.092 KM, poslodavci procjenjuju da se od tog iznosa na opću vodnu naknadu odnosi polovina tog iznosa, odnosno oko 36 miliona KM. Smatraju da bi umjesto toga taj iznos sredstava trebao biti upotrijebljen za razvoj i novo zapošljavanje, a samim tim i bolje punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova", kazali su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

U 2012. godini naplaćivalo se bez pravnog osnova

Kada je u pitanju naknada za šume, propisi su dosta promijenjeni od 2002. godine kada je uveden Zakon o šumama FBiH. Krajem 2009. godine Zakon je stavljen van snage i zamijenjen Uredbom o šumama. Zbog učestalog osporavanja zakonitosti Uredbe Vlada FBiH je od Ustavnog suda zatražila tumačenje osnovanosti donošenja Uredbe. Prema Mišljenju Ustavnog suda Vlada nije imala ni ustavni ni zakonski osnov za donošenje Uredbe. Međutim, mišljenje nije imalo pravnu snagu da ukine obavezu plaćanja naknade. Dakle, u 2012. godini nije bilo pravnog osnova za plaćanje naknade za šume i tada su se aktivirali kantoni koji su donijeli svoje zakone. Do sada, samo sedam kantona ima ovaj zakon (KS, USK, TK, BPK, ZDK, ZHK i Kanton 10).

U KS naknada za šume se određuje Zakonom o šumama KS. Prema članu 60. ovog zakona, utvrđuje se visina naknade za općekorisne funkcije šume od 0,07 posto, način uplate, obavezu/oslobađanje plaćanja i kontrolu obračuna i uplate naknade. Kada poslodavci uplaćuju ovu naknadu, 20 posto se uplaćuje na račun javnih prihoda Budžeta FBiH, a 80 posto na račune kantona na čijem je području prihod ostvaren.

Naknadu za šume obavezne su platiti sve pravne osobe registrovane za obavljanje djelatnosti na teritoriji FBiH, kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište van FBiH, a obavljaju djelatnost na teritoriji FBiH, te fizičke osobe koje obavljaju samostalnu privrednu, profesionalnu i drugu djelatnost. Naknadu ne plaćaju javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije.