Kad je zakon donesen, obrazloženje je bilo da određene mjesečne naknade koje sada imaju borci na osnovu priloženih dokumenata o njihovom učešću u ratnim jedinicama, treba i dalje da primaju samo zaslužnici, a ne i korisnici koji su to pravo stekli na osnovu diskutabilnih uvjerenja.
Budžetske uštede su jedan od bitnih ciljeva revizije, a Mušić tvrdi da bi njegovom intervencijom one bile trenutne i znatne a revizija sveobuhvatna.
Kao razlog za svoju inicijativu je naveo da aktuelni zakon nema efikasne mehanizme za otkrivanje lažnih „boraca“ pa predlaže dostavljanje uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama kao neoborivih dokaza o nečijem odgovarajućem učešću u odbrambenim jedinicama i još o eventualnom ranjavanju. Na osnovu tog dokumenta, dokazanim braniocima treba nastaviti zakonske prinadležnosti a ukinuti ih dezerterima, predlaže ovaj poslanik.
"Završetkom agresije, početkom 1996., sve jedinice u oružanim snagama su izrađivale precizne spiskove svojih pripadnika tokom cijelog rata na osnovu kojih su u ministarstvu odbrane izdavana uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.
Svaki pripadnik oružanih snaga je potpisivao tačnost svojih podataka u navedenim uvjerenjima i smatram da je to najtačnija evidencija o pripadnosti i učešću u oružanim snagama.
Svi kasniji provedeni upravni postupci kojima je dokazivana pripadnost treba da budu predmet revizije.
Dostavljanje uvjerenja o neisplaćenim plaćama olakšat će revizorskim timovima cjelokupni rad a privremena obustava isplata bit će zasnovana na zakonito izdatim i od korisnika potpisanim uvjerenjima“, naveo je Mušić u svom prijedlogu.
U pismenoj formi ga je uputio u Parlament, a da bi tamo došao na dnevni red, prvo se prosljeđuje Federalnoj vladi koja također treba da se izjasni.
Ako ona to ne učini za mjesec dana, prijedlog i bez toga može doći na dnevni red Parlamenta, pojašnjavaju u ovom najvišem zakonodavnom tijelu Federacije.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
