Popisano ukupno hiljadu jedinica državne imovine

Inzko je naglasio kako je ovim OHR pokazao da želi tranziciju u Ured specijalnog predstavnika EU jer je pitanje državne imovine bio jedan od prioriteta Vijeća za implementaciju mira za transformaciju OHR-a.

Zato je pozvao domaće političare da što prije počnu rad na postizanju dogovora kako bi svaki nivo vlasti imao imovinu koja mu treba za obavljanje svojih ustavnih nadležnosti.

Rezultat rada 20-članog tima, koji su činili 18 domaćih i dva strana eksperta izabrana na javnom konkursu, jest popis 1.000 jedinica na 9.000 stranica, od čega je 979 jedinica u BiH i 21 u inozemstvu, u sedam država. Kao jedna jedinica smatra se ona imovina koja se vodi u jednom posjedovnom listu.

Inzko je naveo da bi OHR-ov tim ovaj posao završio i ranije da mu sve do 9. novembra nije bio uskraćen pristup katastrima u RS-u. Ukupni troškovi rada iznosili su nešto više od 100.000 eura, a sredstva su osigurale Sjedinjene Države, Švedska, Italija i Njemačka.

Ovdje se radi o državnoj imovini koja je kao takva definirana odlukom Vijeća ministara BiH iz 2004. godine, kada je formirana i državna komisija za državnu imovinu. Zbog političkih sporova komisija je spriječena da završi svoj posao, ali se tim OHR-a u svom radu striktno držao definicije državne imovine iz odluke Vijeća ministara. Tu nije uključena imovina koja je ranije određena za privatizaciju.

Inzko smatra da je, osim ispuvanjanja uvjeta za tranziciiju OHR-a, najvažnije postignuće za BiH kada je u pitanju državna imovina to da država bude u stanju smjestiti institucije koje će trebati izgraditi u procesu približavanja Evropskoj uniji, te što će biti sačuvan novac poreskih obveznika. Naime, samo za iznajmljivanje prostorija za državne institucije godišnje se troši 28 miliona KM, a sada će se taj novac moći upotrijebiti za povratak, razvoj i drugo.