Portparol OHR-a Oleg Milišić rekao je Srni da će nakon toga informacije u vezi sa popisom državne imovine biti saopštene javnosti da bi, kako je rekao, građani BiH "imali jasniju sliku o imovini koja može i treba da se upotrijebi u njihovu korist".
"Popis predstavlja samo prvi korak u ispunjavanju uslova za zatvaranje OHR-a. Tačan i obuhvatan popis državne imovine je očigledno od temeljnog značaja, ali rješenje pitanja državne imovine zahtijeva popis, zakon i obavezujući sporazum između BiH i entiteta koji će konačno raspodijeliti državnu imovinu tako da svaki nivo vlasti u BiH posjeduje imovinu koja mu je potrebna za njegove funkcije", rekao je Milišić.
On je naglasio da je popis državne imovine samo popis i da OHR neće odlučivati o raspodjeli nepokretne imovine, već će to morati da urade vlasti u BiH.
"Savjet ministara je 2004. godine definisao šta je državna imovina i OHR-ov popis nepokretne imovine se pridržava ove definicije", kaže Milišić.
Prema njegovim riječima, u suštini postoje dvije kategorije - imovina koja je 31. decembra 1991. godine bila upisana na ime SR BiH i njenih tijela i imovina koja je pripadala SFRJ, bez obzira da li se nalazi u BiH ili u inostranstvu, koju je Sporazum o sukcesiji SFRJ konkretno dodijelio BiH.
"Ipak, često dolazi do zabune kad se govori o državnoj imovini i društvenoj imovini. Državna imovina ne uključuje imovinu koja je u vlasništvu preduzeća, a što je riješeno kroz zakone o privatizaciji, građevinsko zemljište dodijeljeno od opština i slično", dodao je Milišić.
Prema njegovim riječima, državna imovina je uglavnom vojna imovina kao što su kasarne i zemljište koje ih okružuje, ali isto tako i određene vladine zgrade i ljetne rezidencije viših zvaničnika u skladu sa pravilima bivšeg sistema.
