U saopćenju za javnost Pres-službe Kantona Sarajevo navodi se da je, u bivšoj Jugoslaviji i BiH, među svim nekadašnjim i sadašnjim filmskim radnicima Mirza bio i trajao kao nesvakidašnja ličnost.
Idrizović je završio Arhitektonski fakultet u Sarajevu. Asistirao je domaćim i stranim rediteljima prije nego što je snimio svoj prvi igrani film "Ram za sliku moje drage".
Njegovi kasniji igrani filmovi "Život je masovna pojava", "Pjegava djevojka", "Miris dunja" i "Azra" rađeni su djelimično pod uticajem francuskog novog talasa.
U svim svojim filmovima on je evocirao uspomene iz djetinjstva, nadahnjivao ih neobičnom humornom nostalgijom i dubokim razumijevanjem za multietičnost svog rodnog podneblja.
Može se reći da su njegovi filmovi predstavljali svojevrsne začetke autentičnog filmskog izraza u BiH.
Od 1975. godine radio je i na televiziji gdje je, u saradnji sa Zukom Džumhurom, ostvario čuvenu putopisnu seriju "Hodoljublja". Paralelno je radio dokumentarne filmove "Kasabe", "La paloma" i "Pismo".
Tokom opsade Sarajeva, ostvario je i niz potresnih, jednostavnih videofilmova, među kojima i "Ulica pod opsadom" te "Dnevnik reditelja".