Predstavnica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Marijana Toma istaknula je da ova nevladina organizacija već dvije decenije radi na tome da "dokumentiranje ratnih zločina doprinese kulturi sjećanja".
Vlasti u Srbiji, naglasila je Toma, "čine sve da spriječe kulturu sjećanja, manipulišući brojem žrtava i baveći se isključivo pitanjem vlastitih žrtava".
Prema mišljenju profesora političkih nauka iz Beograda Čedomira Ćupića ovakvo ponašanje vlasti nikoga ne treba da čudi, jer razvijanje kulture sjećanja otvara pitanje vlastite odgovornosti, s kojim politika ne želi da se suoči.
"Otuda kod nas nisu samo problem događaji, jer oni su se desili, zločini su se desili, problem ostaje tumačenje tih događaja. Zato imamo situaciju da zločince pretvaramo u heroje. A na takvom poimanju ne može se graditi ni povjerenje koji je najznačaniji osnov za zajednički život. Bez empatije prema drugima, dijaloga i tolerancije nema ni povjerenja", upozorio je Ćupić.
Profesor Sveučilišta Mostar Miro Lasić, govoreći o iskušenjima s kojim se suočava BiH u svom poslijeratnom razdoblju, istakao je da je najveći problem ove zemlje što ne umije otvoriti raspravu o svojoj ratnoj prošlosti i odgovornosti na način na koji je to učinila Njemačka koncem šezdesetih godina 20. stoljeća.
"BiH se mora uljuditi, mi moramo kritički govoriti o sebi, moramo jasno reći da se stidimo zbog onoga što smo počinili svojim susjedima, svojim gradovima", podvukao je Lasić.
Za Tihomira Cipeka, profesora Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, osnovni problem s kulturom dijaloga leži u činjenici što se njom bavi civilni sektor, a ne država.
"Dijalog te vrste traje jako dugo i uvijek ostaje pitanje kako ga prenijeti u politiku , a da onda ta tema ne postane političko oružje države. Mi se na ovim prostorima stalno nalazimo u konfliktu sjećanja i različiti narativi dovode do tenzija. I njihovo postojanje je legitimno, ako se složimo da je zločin zločin i da se treba kazniti", zaključio je Cipek.
Proces regionalnog dijaloga Banja Luka – Zagreb, koji su zajednički pokrenuli fondacija Fredurich Ebert i Centar za međunarodne odnose iz Banje Luke, traje već deset godina. Isto toliko vremena naučni i javni radnici iz BiH, Srbije i Hrvatske svojim angažmanom na izgradnji kulture sjećanja daju doprinos procesu pomirenja i obnovi povjerenja među državama i ljudima na ovim prostorima.
