{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


KOLUMNA
/
Politički blokovi i cigle u zidu

S
15.11.2010. u 15:00
0
15
Politički blokovi i cigle u zidu
0
Politički blokovi i cigle u zidu
Nakon što su Savez nezavisnih socijaldemokrata i Srpska demokratska stranka skopili "historijski" sporazum o zajedničkom nastupu na državnom nivou, a nakon toga istim se "povijesnim" nadpolitičkim polugama poslužili dva zaraćena HDZ-a, onaj sa brojkama i onaj bez njih, postavlja se pitanje trebaju li Bosni i Hercegovini više ikakvi izbori?
Situacija je krajnje paradoksalna, iako se u suštini nalaze vrlo plitke nakane predstavnika političkih partija, prije svih Mladena Bosića i Bože Ljubića, da po svaku cijenu uđu u vlast u kojoj neće biti nikakve odgovornosti. Zbog toga što su nalegli na rudu harmoniziranja etničke politike, SDS i HDZ 1990, kako sada stoje stvari, za dvije godine neće ni postojati, a kamoli biti faktori u vlasti.

Evo i zašto.

Kao prvo, Božo Ljubić je tokom predizborne kampanje nagovještavao i obećavao drastičnu promjenu politike u odnosu na onu koju vodi Dragan Čović. Slijedeći logiku, nejasno je šta se tačno promijenilo, pa je Ljubić reterirao od stavova koje je dijelio sa Zvonkom Jurišićem, ali i Jerkom Lijankovićem, pa i Krešimirom Zubakom? Bojimo se ništa. Upitan je tek strah od preuzimanja odgovornosti. Lakše je, kao u prethodnom četvorogodišnjem mandatu, dobiti kvotu ministarskih pozicija i biti zaštićen nekakvim zajedničkim hrvatskim stavom sa Čovićem. No, Dragan sigurno ne misli kao Božo, i vjerovatno je već onoga dana kad je Ljubić pristao na zajednički vrlo elastično sročen dogovor (koji može značiti sve, ne mora značiti ništa, i može se tumačiti na različite načine, baš kao i sporazum trojke iz Pruda), krenuo u lov na nezadovoljnike iz HDZ-a 1990. Dragan će uzeti one koji mu trebaju i koje može uzeti, Ljubiću će ostati ostaci, a pod ruku sa partijskim transferima desit će se i osipanje glasačkog tijela koje je glasalo za HDZ 1990 upravo zato što je drugačiji od HDZ-a BiH.

Vidoviti Dragan Čavić

Slična je pozicija sa Mladenom Bosićem. Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije, prvi je predvidio kako će se Bosić prikloniti Dodiku i ostaviti na cjedilu takozvanu opoziciju. Bosić će biti u krajnje nezahvalnoj poziciji. Njegovi odani kadrovi zasjest će u fotelje nekoliko upravnih odbora javnih preduzeća u Republici Srpskoj, imat će jednog, dvojicu državnih ministara, dok će u isto vrijeme hiniti da su opozicija. Takva politička šizofrenija na duže staze je neodrživa, a pogotovo će biti teško objasniti biračima da su ostvarili najmanji zajednički nazivnik sa SNSD-om na braniku otadžbine, one iste za koju su Dodikovu vlast optuživali da ju je opljačkala. Ili nam se to samo činilo? Kako bilo, Dodik će, kao nesumnjivo lukav političar, iskoristiti priliku da SDS smanji na partiju koja će jedva prelaziti cenzus. Baš kao što je iskoristio Dragana Kalinića, čiji je kandidat za člana Predsjedništva BiH uzeo taman toliko glasova koliko je falilo Mladenu Ivaniću da pobijedi Nebojšu Radmanovića.

Interesantna je postavka Stranke demokratske akcije, koja se ponaša kao da je željna blokova, a na bošnjačkoj strani, umjesto omrznute Stranke za BiH, sada sjedi SDP. K tome još, Asim Sarajlić, zamjenik predsjednika SDA, znakovito najavljujući partnerski odnos sa SDP-om, ističe nakanu stranke da na mjesta državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice ili u isti resor na federalnom nivou kandidira svoje ljude, dok će ministarstvo za boračka pitanja prepustiti nekom drugom, odnosno SDP-u. Poznato je da boračka kategorija nije prošla kroz obećavanu reviziju, a još su svježe slike ispred zgrade Vlade Federacije. Stanje sa povratničkom populacijom nije ništa manje katastrofalno, novac je iz Fonda za povratak dijeljen isključivo po nacionalnom ključu i to u gradovima koji ne bilježe ni izbjeglice, ni raseljene, a kamoli povratnike. I to je posljedica, kako to u SDA vole reći, "ustavnih rješenja i zadanih vrijednosti kao što su blokovi".

Prevara birača

Ne treba trošiti previše riječi da u konstelaciji snaga u kojoj će šest ili više stranaka participirati u vlasti, u Parlamentu BiH neće biti kvalitetne opozicije.

Ne može se, svakako, zanemariti ustavna struktura i matematika u BiH, ali je mnogo važnije napraviti ključni iskorak. Ključni iskorak je, primjerice, paket ustavnih promjena koji će voditi ka ispunjenju Odluke strazburškog suda u slučaju Sejdić/Finci, ali i ispunjenju zahtjeva za funkcionalnijom državom. Stranke čiji poslanici dignu ruke za trebaju biti jezgro buduće vlasti u državi. Ukoliko se ne postigne dogovor, čeka nas još četiri godine razočarenja, u kojem će, zakonom jačega, neke političke partije, kako smo na početku rekli, nestati sa scene. S obzirom na oprečne stavove prije i poslije izbora, kao i na novu žrtvu na oltaru vrhunskog principa etničnosti, u šta je upakovana želja za dijelom kolača u vlasti, stranke koje su pristale da pogaze sveti demokratski princip prava na izbor, vjerovatno nisu ni zaslužile bolje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: