Dok neki predstavnici vlasti u BiH i dalje učestvuju u napadima na pravosudni sistem u toj zemlji, sudbina 10.000 ljudi u Srebrenici, ali u u drugim mjestima širom BiH, je i dalje ostaje nepoznata.
Porodice više od 7.000 ubijenih u genocidu u Srebrenici i dalje čekaju na pravdu i zadovoljštinu, jer većina onih koji su odgovorni za te zločine i dalje ostaju nekažnjeni. Mnogu navodni počinitelji zločina i dalje nastavljaju živjeti normalno u istim sredinama kao i žrtve, odnosno njihove porodice, navodi se u saopćenju Amnesty Internationala, organizacije za promicanje i zaštitu ljudskih prava.
Dana 10. jula 1995, za vrijeme rata 1992-1995 u Bosni i Hercegovini, snage bosanskih Srba su napale na srebreničku enklavu, koja je bila UN-ova "sigurna zona", a gdje je hiljade Bošnjaka (bosanskih muslimana) našlo utočište. Nakon što je Srebrenica pala u ruke bosanskih Srba, unatoč prisutnosti UN-a i NATO-u, više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka su odvojeni od ostatka populacije i ubijeni. Neke žene su silovane. Jula 1995. događaji u Srebrenici opisani su kao najveći zločin u Europi od kraja Drugog svjetskog rata, te je on i priznat od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde kao genocid.
Amnesty International pozdravlja napredak postignut u pravosuđu u posljednjih nekoliko godina. Većina visokih političkih i vojnih čelnika su navodno odgovorni za zločine počinjene u Srebrenici, uključujući, između ostalog, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su se već pojavili pred Međunarodnim sudom. Međutim, zatvaranje Suda se približava, domaće vlasti moraju preuzeti odgovornost za privođenje preostalih počinitelja pred lice pravde i osigurati pristup istini i naknadu za žrtve i njihove porodice.
Amnesty International bilježi sa žaljenjem da su vlasti u Bosni i Hercegovini učinio vrlo malo da se poveća kapacitet domaćem pravosuđu da istraže i procesuiraju zločini prema međunarodnom pravu. Nekoliko visoko pozicioniranih političara iz polu-autonomnog entiteta Republike Srpske su ponovo dali izjave koje veličaju počinitelje genocida, uključujući Karadžića i Mladića, u Srebrenici, te su druge optužili da su odgovorni za počinjeno zlo. Verbalni napadi na pravosudni sistem i poricanje zločina prema međunarodnom pravu - uključujući genocid u Srebrenici u julu 1995 - od strane visokih političara dodatno potkopava napore zemlje u istrazi i procesuiranju zločina prema međunarodnom pravu, te i dalje krže pravo na pravdu, istinu i odštetu.
Amnesty International i dalje izražava zabrinutost zbog neriješenih više od 1.300 predmeta za zločine počinjene tokom rata. Provedba državne strategije za rasvjetljavanju ratnih zločina, usvojena u 2008. s ciljem poboljšanja funkcioniranja pravosuđa, u više je navrata opstruirana od lokalnih vlasti. Budući da nema djelotvornih istraga porodice i dalje ne mogu dobiti informacije šta se desilo sa njihovim najmilijima.
Amnesty International poziva vlasti Bosne i Hercegovine da poduzmu hitne korake kako bi se osiguralo pravo na istinu, pravdu i zadovoljštinu za žrtve i njihove porodice.
Amnesty International poziva vlasti da djeluju u skladu s Deklaracijom o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanaka, kao načela za sve države, koja je ratificirala Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka i da je provedu i usklade sa nacionalnim zakonom.
Amnesty International poziva međunarodnu zajednicu da podrži Bosnu i Hercegovinu u poboljšanju funkcioniranja pravosuđa i garanciji ljudskih prava, navodi se u saopćenju.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
