Član Komisije Bajazit Jašarević (SDA) je kazao da je SDA donijela odluku da podrži principe zakona „jer smo od početka mislili da se on amandmanima može dovesti do prihvatljivog zakona“.
„Prošli put smo glasali protiv zato što smo htjeli da dignemo glas poziva u pomoć da sve političke stranke budu svjesne da ako se ne dogovorimo prije glasanja o zakonu zakon neće moći proći“, kazao je Jašarević.
Dodao je da Komisija danas nije podržala njegov prijedlog zaključka da sve parlamentarne stranke predlože po jednog predstavnika i da prije usvajanja amandmana ta grupa usaglasi tekst amandmana u dijelu koji se odnosi na to ko će se popisivati, šta će se sve popisivati i kada će važiti rezultati popisa u dijelu implementacije vlasti poslije izbora u BiH.
„Mislim da većina parlamentarnih stranaka zagovara popis svih građana BiH, pri čemu ne insistiramo, niti možemo insistirati na tome da oni ulaze u broj stanovništva u BiH. Ali, jednostavno mislimo da je vrijeme za BiH da zna koliko ljudi još uvijek BiH osjeća svojom državom. Mislimo da je vrijeme da prihvatimo da se treba popisivati i nacionalnost, vjera i etnička pripadnost, ali nipošto ne bi trebalo dozvoliti da se rezultati izbora u naredom periodu uzimaju sa zadnjim popisom, nego da i dalje ostane do '91. godine ili do godine koju će dogovoriti parlamentarne stranke“, kazao je Jašarević.
Dodao je da ako bude odnos parlamentarnih stranaka u narednom periodu jednak kao do sada misli da „nećemo dobiti zakon“.
Na pitanje da li i dalje stoji zahtjev SDA da Vijeće ministara ide ka kreditnom zaduženju, da se prvo ljudi vrate na svoje ukoliko to žele, pa da se onda ide s popisom, Jašarević je kazao da je sada prednost utoliko što je Predstavnički dom ponovio zaključak da obavezuje Vijeće ministara da iznađe povoljna kreditna sredstva, „ali i dalje moramo insistirati na tome da parlament usvoji inoviranu strategiju povratka kao preduslova za dobijanje tog kredita“.
„Mislim da nepostojanje političke volje da se razgovara o tome koji to okvir, osim obaveznog dijela, treba usaglasiti, mislim da je to nedopustivo“, kazao je Jašarević.
Član Komisije Mariofil Ljubić (HDZ 1990) je rekao da se HDZ 1990 zalaže za popis stanovništva 2011. godine koji će sadržavati sve elemente koje propisuje EUROSTAT.
Isto tako, dodao je, zalažemo se za elemente koji će sadržati nacionalno, vjersko i jezičko opredjeljenje jer je BiH, po Ustavu, zemlja konstitutivnih naroda Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih.
„Međutim, s obzirom na to da je rat promijenio etničku strukturu zemlje, s obzirom na to da je sama ustavna struktura zemlje podijeljena na dva entiteta također rezultat rata, smatramo da je uz zakon o popisu potrebno da parlament donese odgovarajući akt koji će jasno određivati da će se rezultati popisa, kada je konstituiranje vlasti u BiH, vezati za 1991. godinu sve dotle dok se ne donese novi Ustav koji će uključivati novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju zemlje“, kazao je Ljubić.
Primjenjivati rezultate popisa kada je nacionalno opredjeljenje u pitanju i vezati za popis iz 2011. prije nego što se ustavno isprave nepravde bilo bi legaliziranje rezultata rata, etničkog čišćenja i oduzimanje znatnom broju naših građana, naših državljana prava na dom i domovinu, smatra Ljubić.
Članica komisije Azra Hadžiahmetović (Stranka za BiH) je kazala da predloženi zakon sadrži, pored obavezujućih elemenata, koji nisu sporni, i neobavezujuće elemente.
„Kad su u pitanju neobavezujući elementi koji su predmetom sporenja, nisam sigurna da će postojati saglasnost u Parlamentarnoj skupštini. Žao mi je što Agencija za statistiku, odnosno Vijeće ministara nije išlo s prijedlogom zakona koji bi u sebi sadržavao sve obavezujuće elemente, a eventualni neobavezujući elementi da budu predmetom političkog dogovora. Ukoliko postoji politički konsenzus da se neke odredbe, u skladu s nekim principima i ciljevima koji se hoće postići, uvrste kao elementi popisa, ne vidim razloga da se takvi i dodatni elementi ne uvedu“, kazala je Hadžiahmetović.
Dodala je da su u predloženom zakonu navedeni neki dodatni elementi, mada, kako je kazala, nije jasno čime se Vijeće ministara rukovodilo opredjeljujući se za te elemente, odnosno koji je to princip i šta hoće postići.
„To je, između ostalog, razlogom zbog čega Stranka za BiH ne podržava ovakav prijedlog zakona. Mi smo za to da obezbijedimo puni konsenzus i saglasnost u svim elementima koji su obavezujući, što već imamo. Jednako tako da se razgovara koju su to dodatni elementi o kojima se možemo usaglasiti“, kazala je Hadžiahmetović.
Mi jesmo, dodala je, za popis 2011. u skladu sa svim obavezujućim elementima, odnosno uredbama koje Evropska unija odnosno Evropska komisija propisuje kao obavezujuće za popis u ciljanoj godini.
Na pitanje koji su to dodatni elementi koji su u predloženom zakonu, odgovorila je da su to, između ostalog, nacionalna i vjerska pripadnost.
Predsjedavajući komisije Zoran Koprivica je kazao da sve što je navedeno u predloženom tekstu zakona mora biti predmet popisa.
„Insistirat ćemo da sve što je navedeno u prijedlogu koji je utvrdilo Vijeće ministara bude i sadržano u tom zakonu. Ne budemo li usvojili zakon doći ćemo u poziciju da gubimo sredstva evropskih fondova, da nemamo elementarne podatke koje svaka zemlja mora imati - broj stanovnika, sastav stanovništva, vjerska, nacionalna, etnička pripadanost, jezik kojim se govori. To su sve elementi koji moraju biti u popisu“, kazao je Koprivica.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
