Područje BiH jedno od seizmički aktivnijih dijelova Balkana

U ovom, jednom od najjačih zemljotresa, koji su pogodili BiH potpuno je uništeno 86.000 stanova.

Da li nas u budućnosti očekuju razorni zemljotresi nemoguće je predvidjeti tvrde seizmolozi, ali i dodaju da teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički aktivnijih dijelova Balkanskog poluostrva, gdje se godišnje zabilježi oko 1100, ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o potresima koje zabilježe uređaji, ali ih ljudi ne osjete, dok oko desetak potresa godišnje osjete stanovnici BiH. Od tog broja, svake godine dogode se dva do tri potresa, s osjetnim podrhtavanjem tla, koji nanesu manju materijalnu štetu na građevinskim objektima.

Iako su u izvještaju Centralne obavještajne agencije (CIA) o Bosni i Hercegovini razorni potresi navedeni kao prirodna nepogoda od koje našoj zemlji prijeti najveća opasnost, Snježana Cvijić, načelnik odjela za seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu RS tvrdi da je to nemoguće predvidjeti.

"Snažni zemljotresi pojavljuju se u veoma dugom vremenskom periodu i ne postoje instrumenti koji ih mogu predvidjeti. Iako je Banja Luku zadesio razoran zemljotres i smještena je na jednom od najaktivnijih žarišta to uopšte ne znači da će se takvo nešto opet dogoditi", kaže Cvijić. Ona također navodi da podaci pokazuju da se na području naše zemlje dogodilo više razornih zemljotresa i iz žarišnih zona Imotsko, Ljubinje, Treskavica.

I u Centru za seizmologiju Federalnog meteorološkog zavoda kažu da je nezahvalno davati "prognozu" seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju. Ipak oni za vremenski period od 100 i više godina predviđaju, da može doći do razornih zemljotresa na području planine Treskavice, koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima na području Sarajeva.

Ipak svi se slažu da je livanjski kraj uz područje južne Hercegovine i banjalučku regiju seizmološki najaktivniji u BiH. Pored toga naša zemlja ima i nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati potresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.