Samitom zajednički predsjedaju francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njegov egipatski kolega Hosni Mubarak.
Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Evropske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te evropske sredozemne zemlje Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako. Ukupno su pozvane 44 zemlje, ali je libijski vođa Moamer Gadafi odbio sudjelovati u tom projektu.
Na samitu zbog unutarnjih belgijskih problema ne sudjeluje premijer Yves Leterme, koji je na samit poslao ministra vanjskih poslova Karela de Guchta, a marokanski i jordanski kraljevi Muhamed VI i Abdulah II poslali su svoje izaslanike.
Unija za Mediteran počivat će na saradnji u konkretnim projektima u više područja poput ekološke zaštite, solarne energije i civilne zaštite, osiguranja pitke vode pomorskih i cestovnih komunikacija.
Uspostava Mediteranske unije izvorno je zamisao francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koji smatra da je "budućnost Evrope na jugu" i Unija za Mediteran može pomoći u "borbi protiv terorizma i fundamentalizma".
Prema prvobitnoj Sarkozyevoj ideji, u tom projektu trebale su od članica EU-a sudjelovati samo one koje izlaze na Mediteran. Tome se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Njemačka kancelarka u toj je ideji vidjela prijetnju za cijelu EU i tražila da u njoj sudjeluju sve članice kako ne bi došlo do podjele u samoj Uniji.
Sarkozy je Mediteranskom unijom želio zamijeniti postojeći Barcelonski proces, pokrenut 1995. godine kao politički forum za saradnju s mediteranskim zemljama. Na kraju je morao pristati na kompromis, pa će biti uključene sve zemlje članice, a Barcelonski proces neće biti ugašan, nego se Unija za Mediteran smatra nadogradnjom toga procesa.
Na ovom skupu prvi put se za istim stolom našli sirijski predsjednik Bashar al-Assad, kojemu je ovo povratak na međunarodnu scenu, i izraelski premijer Ehud Olmert.
Prije početka samita, u nedjelju prije podne, u Jelisejskoj palači, u prisutnosti francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, sastali su se izraelski premijer Olmert i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas.
Komplicirane odnose između zemalja na južnoj mediteranskoj obali možda najbolje održava činjenica da neće biti zajedničke fotografije s ovog samita, prenosi Hina.
Samit koji se održava u prestižnoj Velikoj palači u središtu Pariza, izgrađenoj za Svjetsku izložbu 1900., osigurava oko 6.000 pripadnika snaga reda. Očekuje se da će sastanak šefova država i vlada potrajati tri sata nakon čega će uslijediti konferencija za novinstvo.