Optužnicom, koju je Sud BiH potvrdio 9. septembra, Goran Sarić se tereti da je u svojstvu komandanta Specijalne brigade policije MUPRS-a, svjesno pomagao članovima udruženog zločinačkog pothvata u počinjenju genocida u Srebrenici, a što je za posljedicu imalo 40.000 prisilno premještenih stanovnika - Bošnjaka i više od 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca pogubljenih po kratkom postupku.
U optužnici se, među ostalim, navodi da je Sarić u julu 1995. izdao naredbu i osigurao sudjelovanje više jedinica policijskim snagama na području Srebrenice koje su angažirane u pretresima okolnih sela radi prisilnog okupljanja bošnjačkog stanovništva u Potočarima, te u razoružavanju i zauzimanju položaja pripadnika UN-a, a što je imalo za posljedicu prisilno premještanje stanovništva - žena, djece i staraca i odvajanje muškaraca i dječaka, koji će kasnije biti pogubljeni.
Sarić se, također, tereti da je 13. i 14. jula 1995. stavio na raspolaganje jedinicu Specijalne brigade policije da osigurava putnu komunikaciju Bratunac - Konjević-Polje radi prisilnog premještanja žena i djece, te istovremenog zarobljavanja nekoliko hiljada bošnjačkih muškarca i dječaka koji su preko šume pokušavali izaći iz zaštićene zone Srebrenica.
Na njih je, kako se u optužnici navodi, pucano iz pješačkog i topničkog naoružanja te su pozivani na predaju, a nakon što bi se predali, nije im ukazivana ljekarska pomoć iako je dio njih bio ozbiljno ranjen već su im oduzimane lične stvari, nakon čega su pripadnici SBP Jahorina, kod jedne kuće u Sandićima strijeljali oko 15 do 20 Bošnjaka.
Kako se dalje navodi, nakon toga su pripadnici Specijalne brigade policije - odred Šekovići, sudjelovali u sprovođenju više stotina zarobljenika u zemljoradnički zadrugu "Kravica", gdje je njih više od 1.000 pogubljeno iz vatrenog oružja i bacanjem bombi.
Optuženi Goran Sarić se tereti da je 17. jula izdao naredbu da se formiraju dvije borbene grupe sa zadatkom da sudjeluju u pretresu dijela teritorije Kravica - Konjević-Polje i Pobuđe - Crni vrh radi pronalaska i zarobljavanja bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su se u koloni pokušavali probiti prema Tuzli, nakon čega je nekoliko stotina žrtava zarobljeno, a kasnije ubijeno.
Zastupnik optužnice u ovom predmetu tužitelj Tužiteljstva BiH Ibro Bulić u uvodnoj riječi je detaljno opisao okolnosti koje, prema njegovom mišljenju, potkrepljuju tezu optužbe, a odnose se na inkriminacije koje se optužnicom Sariću stavljaju na teret.
Podsjetio je na niz naredbi i direktiva koje su bile "u opticaju", a kojima dokazuje formuliranje i postojanje plana najvišeg političkog i vojnog rukovodstva RS-a da se ukloni bošnjačko stanovništvo sa šireg područja Srebrenice.
Tužitelj Bulić se u obrazloženju određenih tužbenih navoda pozvao na činjenice utvrđene u postupcima u Haškom tribunalu (ICTY), navodeći da ne sumnja da će optuženi Sarić biti oglašen krivim.
Najavio je, istovremeno, da će inkriminacije koje terete Sarića, dokazivati putem ispitivanja 51 svjedoka, jednog vještaka i predočavanjem 145 materijalnih dokaza koji se odnose na motive napada na Srebrenicu, poznatog kao operacija "Krivaja 95".
Branitelj optuženog, advokat Aleksandar Lazarević kazao je da u pogledu mnogih stvari u ovom postupku neće biti spora između odbrane i optužbe, navodeći "da odbrana ni na koji način neće minimizirati ogromnu magnitudu zločina u Srebrenici".
Ono na što će se odbrana koncentrirati bit će, kako je kazao, navodno sudjelovanje i uloga optuženog Sarića u tim zločinima.
Advokat Lazarević, nadalje, navodi da će se odbrana oslanjati na predmet Popović i drugi koji je procesuiran u ICTY-u, uz opasku da su mnogi svjedoci koje je optužba predložila u predmetu Sarić, saslušani u tom haškom predmetu.
Dodao je da će se odbrana, također, fokusirati na sprječavanje pretpostavki, te da će insistirati na tome da se tužbeni navodi potkrijepe dokazima, a da odbrana neće ništa dokazivati, ali da će ponuditi druge zaključke na temelju istih činjenica.
Lazarević je ustvrdio da u radnjama njegovog branjenika nema elemenata udruženog zločinačkog poduhvata te da odbrana očekuje da će on (branjenik) nakon okončanja postupka iz sudnice izaći kao slobodan čovjek.
Goran Sarić je u drugom predmetu 28. augusta nepravomoćno osuđen na 14 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Sarajeva 1992. godine.
U tom postupku Sarić je u svojstvu bivšeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u tzv. srpskoj općini Centar osuđen za zločine protiv čovječnosti, odnosno progon, prisilno preseljenje i zatvaranje bošnjačkog stanovništva s područja Sarajeva.
Istovremeno, u istom postupku, Sarić je oslobođen od dijela optužnice kojom mu je na teret stavljen prisilni nestanak Zahida Pandžića, kojem se od 14. juna 1992. gubi svaki trag.
Nastavak suđenja Goranu Sariću po optužnici za genocid u Srebrenici zakazan je za 3. decembar, kada bi trebao biti otvoren dokazni postupak u ovom predmetu ispitivanjem prvih svjedoka optužbe.
