BiH
58

Žustra rasprava na sjednici Glavnog odbora SDP-a

Piše: E. G.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Sjednica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) počela je jutros u Sarajevu. Više od 120 članova Odbora, od čega je većina prisutna, razmatrat će rezultate Općih izbora, bit će riječi o Statutu stranke, kao i održavanju vanrednog Kongresa. Tačnije, Glavni odbor će dati svoj stav o tome kakav Kongres će SDP održati.

Glavni odbor je na početku današnje sjednice odao počast nedavno preminulom Hasanu Bečiroviću, dugogodišnjem članu SDP-a kao i Rusmiru Zeći, bivšem članu GO i dugogodišnjem predsjedniku SDP-a u Općini Novo Sarajevo.

Kako javlja reporterka portala Klix.ba, među članovima GO vodi se žustra rasprava o izbornim rezultatima SDP-a.

Predsjednik Glavnog odbora Svetozar Pudarić je novinarima prije sjednice, između ostalog kazao, da rezultati izbora zahtijevaju da se SDP odredi i prema svojoj poziciji na političkoj sceni u ovom momentu.

"Sva ova rasprava koja traje upućuje na to da je neophodno da donesemo određene zaključke zajedno i da zauzmemo stavove koji će omogućiti cijelom SDP-u da se odredi u vremenu koje dolazi na način na koji smatramo da će osigurati jačanje SDP-a, kao i njegovo pozicioniranje na političkoj sceni", rekao je Pudarić.

Na dnevnom redu je rasprava o održavanju vanrednog Kongresa. Predsjedništvo je donijelo zaključak da se vanredni Kongres održi u narednom mjesecu, a Glavni odbor bi danas o tome trebao dati konačan stav. Kada je u pitanju izmjena Statuta stranke, Pudarić je rekao da će članovi Glavnog odbora vjerovatno imati svoje prijedloge i sugestije, a da će on biti usvojen na Kongresu.

Selim Bešlagić, član Glavnog odbora iz Tuzle, novinarima je danas ponovio ono što je prije nekoliko dana izjavio i za Klix.ba, a to je da vanredni Kongres prema njegovom mišljenju nije dobra opcija.

"Nema statutarne odredbe prema kojoj bi mogao biti održan vanredni Kongres u ovom momentu. Nema vanredne situacije, ona je bila u februaru i martu. Mi trebamo ići na redovni, izvještajni Kongres, gdje će se podnijeti referati o svemu onome što je SDP radio, šta je radilo njegovo rukovodstvo, kako bi na kraju došli do definitivnog izlaza iz ove krize u stranci. Danas se moramo izboriti za redovni Kongres", kazao je Bešlagić.

Kada je u pitanju podnošenje ostavki rukovodstva stranke, kao i mogućnost da prvi čovjek SDP-a Zlatko Lagumdžija sam odstupi, Bešlagić je kazao da od toga nema ništa.

"Mi imao organe koji se biraju na Kongresu, njihovom ostavkom je jedino moguće da se stvori uvjet za vanredni Kongres", dodao je Bešlagić.

Inače, na Kongresu bi se trebali birati predsjednik, Predsjedništvo i Nadzorni odbor.

"Što se tiče izmjena Statuta, mislim da ima prostora za njegove izmjene, a što se tiče ostavki pojedinih ljudi u SDP-u proteklim danima, to me ne interesira. Mene interesira SDP. Ja ne znam povod za takve ostavke, ako je povod da bi se konkurisalo za neke funkcije, onda ih ne podržavam, ako su iz moralnih razloga, onda su opravdane. U svakom slučaju, one su nepotrebne u trenutku kada se opredjeljujemo za redovni ili vanredni Kongres", zaključio je Bešlagić.

Nermin Nikšić, aktuelni premijer FBiH, ponovio da je Predsjedništvo SDP-a jednoglasno podržalo održavanbje vanrednog Kongresa, te da smatra da su "rezultati izbora takvi da se ovo ne može smatrati redovnom procedurom".

"Ako Glavni odbor prihvati da idemo na vanredni Kongres, onda će ostavke članova Predsjedništva biti odbijene, a ako do toga ne dođe onda će se raspravljati njima", rekao je Nikšić.

Kratku izjavu novinarima je dao i Jasmin Imamović, član Predsjedništva SDP-a i načelnik Tuzle.

"Nadam se da ćemo ovdje imati svi jednaku priliku da iznesemo svoje viđenje stanja danas u SDP-u, kao i da kažemo koji je najbolji put da izađemo iz ovog stanja, da osiguramo sinergiju i jačanje SDP-a", rekao je.

Imamović ni danas nije htio komentirati zašto je 20. oktobra napustio sjednicu Predsjedništva, a na pitanje vidi li sebe kao novog predsjednika stranke, kategorično je odgovorio "ne".

Denis Bećirović, član Predsjedništva SDP-a, je ponovo je ranije stavove, a to je da stranku treba demokratizirati i da treba dati više prostora nižim nivoima da donose odluke, a ne da to isključivo budu predsjednik i Predsjedništvo, odnosno uži krug ljudi oko predsjednika.