BiH
812

Počela ljetna turistička sezona, Sarajevo postaje top destinacija

Piše: A. B.
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Dolaskom mjeseca maja i toplijih dana u Kantonu Sarajevo počela je ljetna turistička sezona. Glavni grad Bosne i Hercegovine od početka godine bilježi povećan broj turista i teži ka tome da postane top destinacija.

Kako navode iz Turističke zajednice KS, ove godine nije bilo zvaničnog otvaranja sezone, jer je već nekoliko proteklih godina maj mjesec s povećanim brojem turista.

"Bez obzira na probleme s kojima se Sarajevo susreće, turista je sve više. Težimo ka tome da svaka turistička destinacija u gradu postane na neki način primamljiva turistima. U prva tri mjeseca ove godine povećan je broj noćenja, iako u tom periodu nije bilo uslova za skijanje", izjavila je za Klix.ba Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice KS.

U prva tri mjeseca 2016. godine Sarajevo je posjetilo 7,8 posto turista više nego prethodne godine i zabilježeno je 11,1 posto više noćenja u odnosu na isti period 2015. Najveći broj dolazaka u ovom periodu su ostvarili turisti iz Hrvatske, a najveći rast u broju dolazaka, u odnosu na prethodnu godinu, imali su turisti iz Turske.

Turisti iz top deset zemalja navedenih za period januar- mart 2016. godine imali su 71.636 dolazaka ili 73 posto od ukupnog broja dolazaka stranih turista. Preostalih 26.458 dolazaka ili 27 posto ostvarili su turisti iz ostalih evropskih, afričkih, azijskih i zemalja Sjeverne i Južne Amerike, kao i zemalja Okeanije.

Hadžiefendić-Mešić ističe da promociji turizma, kako glavnog grada tako i cijele države, pogoduju i objave svjetskih medija. Dodaje kako je nedavno prestižni list New York Times objavio reportažu o Sarajevu u kojoj navodi sve njegove ljepote, a poseban fokus stavlja na stari dio grada. Sarajevo, koje je nazvano "gradom koji se ne zaboravlja", autor teksta Alex Crevar opisuje kao mjesto koje je spletom tradicije "zaglavljeno" u dolini u sudaru carstva i kulture.

"S prozora u stanu i uredu vidim džamiju izgrađenu u 16. vijeku i Baščaršiju, stari osmanski bazar. Drugi prozor gleda na rijeku Miljacku i Latinsku ćupriju, a u daljini se vide zeleni toranj Franjevačkog samostana i planine pokrivene snijegom. Ovdje se moderno bori protiv stare svjetske tradicije. Tokom prošlog stoljeća krhka ravnoteža je iznova testirana“, piše Crevar.

On Sarajevo opisuje kao kombinaciju grada sa suptilnošću ispod radara i historijske složenosti. Crevar svjedoči današnjem Sarajevu, njegovim promjenama te nadahnuću zbog raznolikosti i podsjetnika na burnu prošlost.

Promet putnika na aerodromima u prva tri mjeseca 2016. godini veći je za 13,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježen promet od 181.067 putnika. Trenutno je iz Sarajeva moguće letjeti za Zagreb, Beč, Beograd, Minhen, Istanbul, Ljubljanu, Dubai, Šaržu, Keln, Stokholm, Štutgart, Kopenhagen, Ženevu i Oslo. Procentualno, najveći rast je evidentirao Međunarodni aerodrom Tuzla, a broj putnika se povećava s uspostavljanjem redovnih linija “Wizzaira" s tuzlanskog aerodroma od 29. maja 2013. godine, te prošlogodišnjeg uspostavljanja baze te niskobudžetne kompanije.

Trenutno, sa aerodroma Tuzla uspostavljene su redovne linije za Geteborg, Stokholm, Memingen, Frankfurt Hahn, Dortmund, Ajndhoven, Bazel, te Malmo. Međunarodni aerodrom Mostar je redovnim čarterima povezan s gradovima Bari, Napulj i Rim. Sezonskim čarter letovima je povezan sa gotovo čitavom Italijom, a ima letove i iz Libanona. S banjalučkog aerodroma je moguće direktno poletjeti jedino za Beograd, a u protekloj godini kompanija "BH Airlines" je obustavila redovnu liniju Banjaluka - Cirih - Banjaluka, što je utjecalo na ukupan broj putnika.

Inače, ove godine se očekuje rekordan broj turista iz skoro cijele Evrope, a dosadašnji podaci govore da je područje cijele BiH u prva tri mjeseca 2016. godine posjetilo 7,8 posto turista više u odnosu na isti period prošle godine i zabilježeno 7,1 posto noćenja više nego u prva tri mjeseca 2015. Turisti u našoj zemlji najviše uživaju u turističkoj ponudi koja uključuje suvenire, gastronomske specijalitete, bogata kulturno-historijska mjesta...