Pokrenut projekat
0

Poboljšati položaj žena žrtava seksualnog nasilja tokom rata

FENA
Oko 20.000 žena bile su žrtve silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja tokom rata u BiH, a mnoge još uvijek pate od postraumatskog stresnog poremećaja i drugih psihičkih i fizičkih problema.

Iz tog razloga su Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pokrenuli razvijanje Strategije za poboljšanje statusa žena žrtava seksualnog nasilja u toku rata, što je zvanično obilježeno danas u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je u svom obraćanju naglasio kako ovo ministarstvo posljednjih godina nastoji osigurati ujednačenu zaštitu prava svim žrtvama rata u BiH, a posebno osigurati primjenu osnovnih međunarodnih standarda koje vlasti BiH moraju ispoštovati na osnovu više međunarodnih konvencija koje se odnose na zaštitu ljudskih prava.

Halilović je naveo kako je ovaj projekt za njegovo ministarstvo prioritet, a također važnim smatra i izradu osnovnog zakona o pravima žrtava torture i civilnih žrtava rata na nivou BiH, koji Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice finalizira i za koji se nastoji postići saglasnost s nadležnim entitetskim vlastima.

Šef UNFPA ureda u BiH Faris Hadrović je kazao da je osim pokretanja rada na izradi Strategije, cilj današnjeg okupljanja da se kolektivno promovira nulta tolerancija prema svim oblicima nasilja protiv žena, uključujući ona u vrijeme konflikta.

Po njegovim riječima, Strategija bi trebalo da služi kao okvir da bi se osigurao jednak pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti ovim žrtvama u cijeloj zemlji. Osim postraumatskog stresa i drugih oblika zdravstvenih problema, mnoge žrtve nemaju potpun i neograničen pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

Hadrović je, također, pozvao na poduzimanje akcije na implementaciji programa usmjerenih na javnu borbu protiv stigme i diskriminacije prema žrtvama seksualnog nasilja.

Posebno je pozvao na veću akciju za privođenje počinilaca seksualnog nasilja pred lice pravde, jer je to preduvjet za smanjenje i sprječavanje budućih kršenja ljudskih prava.

Na današnjeoj prezentaciji učestvovala je i zastupnica u Evropskom parlamentu Emine Bozkurt, koja je jučer prisustvovala komemoraciji u Srebrenici.

Ona je poručila kako je ovoj zemlji potrebno pomirenje.

  • Ali za to će trebati vremena. Puno vremena. Moramo na tome raditi dan za danom, godinu za godinom. Međutim, za pomirenje je potrebna pravda, a za pravdu je potrebno priznanje, smatra Bozkurt.

Zato je poručila da je postizanje pravde kažnjavanjem počinilaca i davanjem priznanja žrtvama ono što je potrebno ako se želi postići pomirenje.

  • Iskustvo silovanja je užasno i traumatizirajuće samo po sebi. Posljedice za živote žrtava, njihovih porodica i zajednica su ogromne. Teško je čak i zamisliti kroz šta ove žene moraju proći, njihovu bol, osjećaj bespomoćnosti i nepravde, rekla je Bozkurt.

Podsjetila je da je Evropski parlament tražio od bh. vlasti da reformiraju Krivični zakon kako bi se uključila definicija seksualnog nasilja u skladu s međunarodnim standardima i jurisprudencija vezana za sudski progon ratnih zločina seksualnog nasilja.

  • Štaviše, želimo da se razviju programi i izdvoje adekvatna sredstva za dugoročnu zaštitu žrtava, kazala je članica Evropskog parlamenta Emine Bozkurt.