Pesah u Sarajevu obilježen bez čitanja Hagade
Tradicionalnoj večeri prisustvovali su brojni gosti iz svijeta politike i diplomatije, uključujući i članove predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Željka Komšića. Večeri su prisustvovali i predstavnici islamske vjerske zajednice, katoličke i pravoslavne crkve.
Obilježavanje 5773. Pesaha i Seder večeru otvorio je Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, navodeći kako ovaj praznik Jevreji slave kao slobodni ljudi i ponose se time što su ovdje svoji na svome te da dolazak brojnih gostiju potvrđuje kako možemo živjeti zajedno.
"Ovo je način kako smo živjeli, kako živimo i kako ćemo uvijek živjeti. Zajedno", rekao je Finci.
Profesor David Kamhi blagoslovio je jelo i vino i večera je počela.
"Ja već četiri godine dolazim na proslave Pesaha i javno sam čestitao najveći praznik jevrejskog naroda. Upravo iz poštovanja prema tom narodu, već četiri godine u mom kabinetu nalazi se Sarajevska hagada. To je narod koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata proživio holokaust u kojem je nestalo oko osam hiljada naših sugrađana. Oni su maltene autohtoni narod ovdje", izjavio je za Klix.ba Alija Behmen, gradonačelnik Grada Sarajeva i jedan od zvanica.
Hagada u zatvoru Zemaljskog muzeja
"Praznik Pesaha se najduže u nizu slavi u ljudskoj historiji, već 3.300 godina. Njime se obilježava izlazak iz egipatskog ropstva. Jedna od obaveza za Pesah je da se pročita Hagada, da se jednostavno osvjedoče generacije i prenese priča o izlasku iz ropstva i da se uvijek, čitajući je, podsjetimo da smo bili robovi, a da smo sada slobodni ljudi. To ima poseban značaj, posebno za nas u BiH, gdje smatramo da je naša Sarajevska hagada jedna od najljepših, ako ne i najljepša na svijetu. Nažalost, ovih dana je u zatvoru, pa je ne možemo ni vidjeti ni koristiti, jer je Zemaljski muzej zatvoren. Za nadati se da će opet biti otvoren i da će Jevreji, kao što već gotovo 450 godina slave i obilježavaju Pesah u Sarajevu i BiH, to nastaviti da čine i sljedećih 450 godina", izjavio je za Klix.ba Jakov Finci.
Održana je tradicionalna Seder večera, na kojoj tradicionalno i po redu jedu simbolična jela. Počinje sa gorkim travama koje se moče u slanu vodu ili sirće, kako bi se podsjetili na gorčinu ropstva, pa preko nekog komada mesa sa kostima koje treba da simbolizira žrtvu koja se prinosila dok je hram u Jerusalemu još postojao, a razrušen je još davne 70. godine naše ere. Tu je i jedno slatko jelo koje se pravi od jabuka, jagoda, oraha i meda, a djeluje kao malter kojim su se zidale egipatske piramide, a istovremeno, kao slatko, djeluje i kao neka slast slobode. Naravno, uz svih osam dana koliko pesah traje, ne jede se ništa kvasno, jede se beskvasni hljeb, tako da mnogi ljudi ovaj praznik zovu i praznikom beskvasnog hljeba, objasnio je Finci.
"Naravno da je sva ova duga tradicija vrlo dobro održana u svim jevrejskim zajednicama, pa tako i u BiH, gdje su Jevreji prije 450 godina, kada su došli iz Španije, našli novi dom i, evo, ovdje smo cijelo to vrijeme", rekao je Finci za Klix.ba.
Jedan od tri hodočasna praznika
Podsjetimo, Pesah je jedan od tri hodočasna praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, hodočaste u Jerusalem. U vrijeme postojanja hrama svaki punoljetni muškarac bio je obavezan doći u Sveti grad.
Kako je Pesah praznik koji se proslavlja u porodici, za vrijeme Seder večere svi ukućani se okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na njihovo izbavljenje.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
