BiH
3

Pećina Mišarica kod Banje Luke: Jedno od najvećih staništa slijepih miševa na Balkanu

Piše: E. B.
Nedaleko od Banje Luke, pored seoceta Bijeli potok, nalazi se pećina Mišarica. Ova pećina je izuzetna po tome što se u ljetnom periodu u njoj formiraju porodiljske kolonije slijepih miševa koje spadaju u veće na Balkanu, a čine ih dvije vrste: veliki mišouhi i šrajberov slijepi miš.

U BiH se nedovoljno štite pećinski ekosistemi i ako se ne poduzmu ozbiljne akcije, ovoj koloniji prijeti uništenje.

Jasmin Pašić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka tvrdi da se iz godine u godinu broj jedinki u Mišarici drastično smanjuje, a glavni razlog tome je konstantno uznemiravanje slijepih miševa ljudskim aktivnostima kao što su paljenje vatre u unutrašnjosti pećine i uništavanje pećinskog nakita, naročito u periodima godine kada su slijepi miševi najosjetljiviji.

"Pećina je ranjiva jer je lokalnim putevima dosta pristupačna te je stoga veoma važno doći do adekvatne strategije zaštite da bi se ekološki incidenti izbjegli ili sveli na najmanju moguću mjeru", objasnio je Jasmin.

Za razliku od površinskih staništa koja su vrlo promjenjiva, pećinska staništa su relativno konstantna po uslovima koji tamo vladaju.

Populacije životinja koje žive u pećinama su vrlo male u odnosu na životinjski svijet na površini, a veliki broj organizama je na listama ugroženih vrsta i veoma su osjetljive na bilo kakve promjene u staništu.

Pored toga, vrste koje žive u našim pećinskim ekosistemima su nerijetko endemske.

"Sama činjenica da u pećini postoji tako velika porodiljska kolonija slijepih miševa dovoljan je argument da se pećina Mišarica zakonski zaštiti i da se spasi već prilično oštećen ekosistem", kaže aktivista i dodaje da je proces zaštite iniciran još 2007. godine, kada je izrađen elaborat o zaštiti koji je predan nadležnim institucijama na dalju proceduru proglašenja Mišarice spomenikom prirode.

"Do danas je nepoznato šta je razlog stopiranja tog procesa te ćemo tražiti od nadležnih institucija da proces nastave i ovu pećinu hitno zaštite", dodao je Pašić.

Više od 50 posto površine BiH pokriveno je kršom. Ovo je velika teritorija sa specifičnim morfološkim i hidrološkim uslovima, kao i velikim bogatstvom podzemnog biodiverziteta, koje je još uglavnom neproučeno, potcijenjeno i nezaštićeno u Bosni i Hercegovini.

Na Međunarodni dan biodiverziteta koji se obilježava 22. maja, članovi Centra za životnu sredinu su posjetili pećinu Mišarica kod Banje Luke i ukazali na nedovoljnu zaštitu i očuvanje pećinskih ekosistema.