{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Parole o napretku služe im samo kao ukras

S
19.10.2009. u 12:20
0
6
Parole o napretku služe im samo kao ukras
0
Parole o napretku služe im samo kao ukras
Ministri u Vladi federacije BiH kao i premijer izjave medijima najčešće daju ispred plavog panoa na kojem su ispod latiničnog, ćirilićnog i natpisa na engleskom jeziku „Vlada Federacije BiH“ ispisane i navodne smjernice u kojim bi ta Vlada trebala voditi svoje građane. Tako su u 12 redova kao na tabli Barta Simpsona velikim slovima ispisane parole: Izvozna orijentacija, Kapitalne javne investicije, Ekološka obnova, Jedan zakon – jedan fond, Privatizacija i Bolji poslovni ambijent. Služeći se jednostavnim statističkim podacima te prethodnim obećanjima Vlade, analizirali smo koliko je u proteklom periodu Vlada zaista radila na tome da pomenute parole ne budu samo isprazne floskule.
Izvozna orijentacija

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BiH je u avgustu ove godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od 314.5 miliona maraka, što je za oko 42 miliona, odnosno 11,8 odsto manje u odnosu na juli 2009., te za oko 58 miliona (ili 15,5 odsto) manje u odnosu na avgust prošle godine. U isto vrijeme i uvoz je bilježio pad, pa je u istom mjesecu ostvaren uvoz u vrijednosti od oko 647,5 miliona KM, što je za oko 47,5 miliona KM manje u odnosu na 2009., te za 313.7 miliona KM (ili 32,6 odsto) manje u odnosu na avgust 2008. Federacija BiH je tako u avgustu ove godine izvezla poljoprivrednih proizvoda za 'trićavih' pet miliona KM, dok je istovremeno na uvoz poljoprivrednih proizvoda potrošila oko 23 miliona maraka! Uvezeno je cigareta za oko osam miliona maraka, piva za oko sedam miliona te vode za oko tri i pol miliona. Toliko o izvoznoj orijentaciji.


Jedan zakon – Jedan fond

- Projekt 'Jedan zakon - jedan fond' prioritet je Federalne vlade. Na taj način će, s jedne strane, na jednom mjestu biti objedinjeno ono što je sada regulirano u tri zakona, a s druge, omogućiti uvid u prinadležnosti svakog pojedinca kojem se sredstva isplaćuju na teret budžeta i fondova", kazao je premijer FBiH Nedžad Branković 20. septembra 2007. godine. U junu te godine imenovan je projektni tim od osam osoba koji je trebao raditi na projektu. Od tada je 'Jedan zakon-jedan fond' prioritet, ali je do sada na tome malo ili nimalo učinjeno, a prema nekim obećanjima sve bi trebalo biti završeno do kraja godine. Znajući dosadašnju dinamiku, teško.

Privatizacija

Kad se pomene riječ privatizacija, prve asocijacije su neuspjela, kriminalna, neregularna, sumnjiva... Plan i program rada Agencije za privatizaciju u FBiH za 2009. godinu bio je da privatizacijskim aktivnostima u ovoj godini budu obuhvaćena preduzeća: Aluminij d.d Mostar, Hidrogradnja d.d Sarajevo, Energoinvest d.d Sarajevo, BH Telekom d.d. Sarajevo, HT d.d. Mostar, Šipad export-import d.d. Sarajevo, Unis - udružena metalna industrija d.d. Sarajevo, Hotel Zenit-bro d.o.o Neum, Tvornica kartona i ambalaže d.o.o Cazin.
Vlada FBiH je na sjednici od 25. avgusta konstatovala kako je u prvih šest mjeseci Plan privatizacije blago rečeno 'krahirao': U pomenutom razdoblju nije bilo objavljenih javnih poziva za prodaju državnog kapitala niti odabira ponuđača, ili realizacije ranije objavljenih tendera. Također, nije bilo trgovanja državnim dionicama na burzi. U takozvanoj maloj privatizaciji, potpisano je devet kupoprodajnih ugovora. Vlada je dala nalog Agenciji za privatizaciju da hitno izradi novi plan privatizacije za period do septembra 2010. godine. Nakon što je dva dana poslije razmotrila Informaciju APF o pripremi i prodaji 88 odsto kapitala „Aluminija“ d.d. Mostar, Vlada FBiH je zaključila da za godinu dana produlji Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja sa „Aluminijom“ koji je istekao još u maju.


Bolji poslovni ambijent

Dok je situacija u privatizaciji i sa izvozom onakva kakva je opisana u prethodnim pasusima, teško da se može govoriti o boljem poslovnom ambijentu. Situaciju je još u januaru prošle godine dijagnosticirao predsjednik Sindikata BiH Edhem Biber:
- Namjenska industrija je bila okosnica razvoja, a sada jedva preživljava. Samo u Kantonu Sarajevo bilo je 180.000 zaposlenih, a danas je pola od toga. Ekonomija BiH je bila u suficitu 200 miliona dolara, a sada je u ogromnom deficitu, jer jednostavno nema proizvodnje – kazao je Biber dodajući da su gigante uništili rat, loše upravljanje i privatizacija.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u avgustu ove godine u FBiH bilo 423.876 zaposlenih, što je za 6869 manje u odnosu na godišnji prosjek zaposlenih u 2008. godini. Najviše ljudi ostalo je bez posla upravo u prerađivačkoj industriji – 6524, dok je u javnoj upravi zabilježen porast za 1160 zaposlenih. Porast zaposlenih zabilježen je u oblasti zdravstvene zaštite, dok je u oblasti obrazovanja zabilježen pad.

Kapitalne javne investicije

Iako su statistički gledano investicije u FBiH od 2006. do 2008. godine porasle za dvije milijarde maraka, činjenica je da imamo tek nešto više od 30 kilometara auto-puta, a većina tih investicija se slabo vide na terenu. U vrijeme kada je uveden PDV u BiH, došlo je do velikog rasta budžetskih prihoda, a iz Uprave za indirektno oporezivanje zatrpavali su nas informacijama o rekordnom rastu prihoda. Međutim, kako je i u avgustu ove godine primijetio ekonomski analitičar Eldar Dizdarević, taj rast prihoda iskazan u milionima maraka nije se trošio na kapitalne investicije i razvoj bh. ekonomije, nego je uglavnom potrošen na plate državne i entitetske administracije, na razna socijalna davanja i druge neproduktivne stvari. Federalni premijer Mustafa Mujezinović po dolasku na dužnost izašao je s prijedlogom da se kapitalne investicije u Federaciji BiH finansiraju emisijom obveznica vrijednosnih papira s utvrđenom kamatom i rokom naplate. Mujezinović je tada kazao da računa na novac 'iz slamarica' građana BiH kojeg prema nekim procjenama ima oko dvije milijarde maraka. Izgledi da inostrani investitori 'padnu' na vrijednosne papire federalne Vlade, kako zbog općeg tako i zbog potpuno nepovoljnog imidža Vlade su mali ili nikakvi. Malo ko će povjerovati da će strani investitori 'na lijepe oči' dati milijarde maraka federalnoj Vladi ako nisu uvjereni da se taj novac neće preusmjeriti na krpljenje budžetskih rupa o čemu je govorio Dizdarević, kupovinu glasova brojnih budžetskih korisnika ali i na kupovinu funkcionerskih stanova za šta se sudi bivšem premijeru Brankoviću i nekadašnjem ministru finansija Draganu Čoviću.

Ekološka obnova

U zemlji gdje niko ne odgovara za pomor ribe u rijeci Bosni, za „vozikanje“ kamiona i vagona radioaktivnog otpada po BiH i njegovo odlaganje, gdje i ovo malo industrijskih pogona funkcionira uz nikakve ili minimalne mjere zaštite, smeće 'krasi' riječne obale, teško da iko ozbiljan može reći da ima ikakve ekološke obnove, šta god onaj ko je taj termin stavio na Vladin pano mislio. Ako je mislio na ekološku obnovu zgrada ili ekološku obnovu zelenih površina, toga se u arhivama bh. medija ne može naći. Ako su mislili na ekologiju uopće, tu se ne može naći mnogo toga pozitivnog. Iako su potrebni okolinski zakoni uglavnom usvojeni, malo je onih koji ih poštuju a izgleda još manje onih koji njihovo (ne)poštivanje prati i sankcioniše, da skratimo: nikoga nije briga. Samo letimičnim pregledom preko tekstova sa ekološkom tematikom iz naslova vam može biti jasno u kakvo ekološki čistoj zemlji živimo: TK prijeti ekološka katastrofa, Naselju prijeti ekološka katastrofa, Izumrlo deset vrsta riba, Miljacki prijeti ekološka katastrofa...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: