Konferenciju je organizirao Moskovski državni institut za međunarodne odnose ruskog ministarstva vanjskih poslova, a sponzor je bivši jugoslavenski premijer Milan Panić.
Učesnici su također ocijenili da raspad dviju zemalja treba posmatrati odvojeno, zbog različitosti tadašnjih sistema i geostrateške uloge u svijetu.
Panić je kazao da rat "ne može biti rješenje za budućnost" i da se mora pregovarati o svim spornim temama.
"Za sve zemlje regiona najvažniji su razvoj demokratije i evropska perspektiva", kazao je Panić.
Po njegovoj ocjeni, Srbi "moraju priznati da je Srbija odnosno Slobodan Milošević bila razlog raspada Jugoslavije".
"Najvažnija pouka ove konferencije je da počnemo misliti o budućnosti bivših jugoslavenskih republika kao dijela EU-a. Svi se slažu da je odlično ekonomsko rješenje za region Evropska unija. To je i odlično političko rešenje jer će donijeti sistem koji treba da se promijeni", kazao je Panić.
Po njegovim riječima, u svim bivšim jugoslavenskim republikama i dalje postoji stari socijalistički sistem, samo s drugim ljudima. "U tom sistemu mladi, napredni ljudi, ne mogu funkcionirati. Zato je vrlo važno promijeniti sistem", naveo je Panić, javila je Beta.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je ocijenio da je za raspad bivše Jugoslavije kriv Slobodan Milošević, koji je, prema njegovim riječima, "izazvao krizu igrajući na kartu spašavanja Jugoslavije, a ustvari ju je razarao".
Po njegovoj ocjeni, rat u bivšoj Jugoslaviji se mogao izbjeći putem konfederacije, ali je ukazao da za to nije postojala volja.
"Najvažnija pouka raspada i rata je da treba pregovarati i onda kada se pregovori čine bezizlaznim. Rat nije rješenje, i poslije rata se mora sjesti za pregovarački sto. Treba da živimo kao susjedi i da od toga svi imamo koristi", kazao je Mesić.
Mesić i Panić ocijenili su da je neophodna revizija Dejtonskog sporazuma, pošto, kako su ocijenili, BiH u sadašnjim uvjetima ne funkcionira i nema izgleda za razvoj.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Grigorij Karasin kazao je da su države zapadnog Balkana napravile izbor u korist EU-a, i da Rusija "poštuje taj suvereni izbor balkanskih naroda i njihovo neosporivo pravo".
On je, međutim, ukazao na to da "napori samih država regiona mogu biti energičniji, solidniji i dosljedniji". Karasin je ocijenio da se danas situacija na Balkanu ne može okarakterizirati kao "oštra kriza", i da u regionu jačaju tendencije normalizacije u periodu poslije sukoba, kako u samim državama tako i u njihovim međusobnim odnosima.
"Sada je već jasno da taj region u potpunosti može postati polje za aktivnu saradnju u korist socijalnog i ekonomskog razvoja naroda", naveo je Karasin.
Po njegovim riječima, i na postjugoslavenskom i na postsovjetskom prostoru i dalje postoje "konfliktne situacije" koje donose nestabilnost i ometaju međudržavnu saradnju. Naveo je kao primjere Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, makedonsko-grčki spor, kao i o Pridnjestrovlje i nagornokarabahski spor na prostoru Zajednice nezavisnih država.
Lider Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić ocijenio je da ekonomska situacija nije bila razlog raspada Jugoslavije, već da su političke elite, prije svega Srbije, Hrvatske i Slovenije, željele samostalne države.
Po njegovoj ocjeni, perspektiva svih zemlja je EU, koja će, kako smatra, iako preživljava ekonomsku krizu, opstati. Sekretar makedonske ambasade u Moskvi Simon Kanevče ocijenio je da je za bivše jugoslavenske republike neophodno jačanje međusobne saradnje, ulazak u EU i prihvaćanje evropskih vrijednosti.
