{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ovom je presudom Haškog tribunala Naser Orić 2008. godine oslobođen krivnje za ratne zločine

10.6.2015. u 19:37
143
218
Ovom je presudom Haškog tribunala Naser Orić 2008. godine oslobođen krivnje za ratne zločine
143
Ovom je presudom Haškog tribunala Naser Orić 2008. godine oslobođen krivnje za ratne zločine
Naser Orić (Foto: EPA)
Naser Orić, ratni komandant Srebrenice, koji je danas uhapšen u Švicarskoj i to na samom ulazu u Ženevu, kako nam je kazao Ćamil Duraković, po potjernici koja mu na teret stavlja ratne zločine. On je odavno već pravomoćnom presudom Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju oslobođen svake krivnje za zločin.
Naime, odluku je u 2008. godini donijelo Apelaciono vijeće Tribunala u Haagu i to nakon što se Orić sam predao organima gonjenja u našoj zemlji te je naknadno prebačen u Hag gdje je proveo pet godina.

Tribunal u Haagu je 28. marta 2003. podigao optužnicu protiv Orića, koji je u pritvorsku jedinicu Scheveningen prebačen iz Sarajeva 11. aprila 2003. godine. Suđenje je trajalo dvije godine a oslobađajuća presuda Oriću je izrečena tek u proljeće 2008. godine.

Prema odluci Tribunala, Orić je oslobođen svih navoda optužnice koji su ga, prema komandnoj odgovornosti, teretili za zločine počinjene na području Srebrenice i okolnih sela od decembra 1992. do marta 1993. godine.

Nema dokaza za komandnu odgovornost



No, prethodno je prvostepenom presudom 30. juna 2006. godine proglašen krivim i osuđen na dvije godine zatvora jer “nije preduzeo mjere da spriječi ubistva i okrutan tretman prema grupi bosanskih Srba” koji su bili zadržani u zgradi stanici policije u Srebrenici od 27. decembra 1992. do 20. marta 1993. godine.

Nakon ove presude Odbrana i Tužilaštvo su uložili žalbe, te je Apelaciono vijeće ponovo pregledalo slučaj i donijelo odluku da prvostepeno Sudsko vijeće nije imalo sve neophodne dokaze da osudi Orića po komandnoj odgovornosti.

Nijedan od navoda iz žalbe Tužilaštva nije uzet u obzir pri ponovnom izricanju presude.

Apelaciono vijeće je naglasilo da Međunarodni tribunal i njegova vijeća moraju donositi odluke “isključivo bazirane na dokazima koje predstave obje strane”.

Nakon podizanja žalbe, Apelaciono vijeće je izričito tražilo da Tužilaštvo ukaže na dodatne dokaze, ali to nije bilo urađeno.

U svojoj odluci Apelaciono vijeće je zaključilo, kao i prvostepeno, da nema sumnje da su teški zločini počinjeni nad Srbima u Srebrenici u periodu od septembra 1992. do marta 1993. godine.

“Ipak, dokaz da su zločini počinjeni nije dovoljan za izricanje kazne pojedincu. Krivična procedura zahtijeva dokaze izvan razumne sumnje o tome da je optuženi odgovoran za zločine”, zaključilo je Apelaciono vijeće.

U odluci također stoji da u slučaju kada se optuženi tereti prema komandnoj odgovornosti, tužilaštvo mora dokazati da njegovi podređeni snose krivičnu odgovornost i da je on znao “ili imao razlog da zna o njihovom kriminalnom ponašanju”.

“Vijeće nije utvrdilo nijedan od dva navedena osnovna elementa. Kada je od Tužilaštva traženo da iznese dokaze koji bi podržali ova dva elementa, nisu uspjeli ukazati na dokaze koji bi podržali odluku o krivici Nasera Orića”, navodi se u zaključku.

Ispitano je 80 svjedoka, predočeno 1.639 materijalnih dokaza



Tužilaštvo je dokazivalo da je u navedenom periodu Vojna policija, kojom je komandovao Naser Orić, držala u zatočeništvu grupu Srba u policijskoj stanici u Srebrenici, te u zgradi iza Općine. Dio zatočenika je zlostavljan, te su im nanesene smrtne povrede.

Kada je počelo suđenje, Tužilaštvo je, iznoseći uvodnu riječ, obećalo da će pokazati kako se Orić “od karizmatičnog dvadesetpetogodišnjeg srebreničkog zapovjednika pretvorio u gospodara rata koji je bio opijen vlašću”. Također su najavili da će dokazati kako je optuženi bio tvorac plana o protjerivanju Srba sa područja općine Srebrenica. Sudsko vijeće ovo nije prihvatilo.

Tokom suđenja Oriću ispitano je 80 svjedoka i predočeno 1.639 materijalnih dokaza.

Orić je jedini pripadnik Armije BiH iz Srebrenice kojem se sudilo u Haagu.

No danas, uprkos svemu ovome Orić se ponovo privodi i to u Švicarskoj, a po zahtjevu Srbije jer je Tužilaštvo Srbije za ratne zločine zatražilo istragu protiv Nasera Orića i još četiri Bošnjaka osumnjičena za ratni zločin nad Srbima u Podrinju.

Zahtjev je podnesen Višem sudu u Beogradu zbog sumnje da su Orić i ostali počinili ratni zločin protiv srpskih civila u mjestu Zalazje i Donji Potočari, u općini Srebrenica 12. jula 1992. godine. Zbog toga je Interpol za njim raspisao potjernicu koja je trebala biti povučena još prošle godine, a nakon upućenog protesta države BiH.

Kako je moguće da se Orić ponovo progoni pokušali smo pitati i tužilaštvo Srbije. No, Bruno Vekarić, zamjenik glavnog tužitelja za ratne zločine nije odgovarao na naše pozive.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: