{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
Otvorena obnovljena Panjina kula koja datira iz 18. stoljeća

S
5.5.2011. u 17:50
0
18
Otvorena obnovljena Panjina kula koja datira iz 18. stoljeća
0
Otvorena obnovljena Panjina kula koja datira iz 18. stoljeća
U povodu Dana Općine Centar, u prisustvu potomaka porodice Panja, općinskog načelnika sa saradnicima, predsjedavajućeg i vijećnika Općinskog vijeća Centar, predstavnika Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, te mnogobrojnih građana, 4. maja 2011. godine svečano je otvoren obnovljeni spomenik kulture Panjina kula na Sedreniku – objekt nekadašnjeg ljetnikovca sarajevske trgovačke porodice Panja koji datira iz 18. stoljeća.
Svečanim presijecanjem vrpce objekt su otvorili općinski načelnik Dževad Bećirević, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Munib Buljina, te Mevla Šabanović, potomak porodice Šabanović i Sead Delić, potomak porodice Panja - nekadašnjih vlasnika objekta.


Obraćajući se prisutnima načelnik Bećirević je iskazao zadovoljstvo što je zaslugom Općine Centar sačuvan od propadanja, rekonstruisan i revitaliziran vrijedan objekt čije postojanje svjedoči o načinu življenja u Sarajevu tokom prošlih vremena. – Ponosan sam što smo zaista "pet do dvanaest" sačuvali ovaj jedinstveni objekt od dalje devastacije i rušenja pod djelovanjem "zuba vremena".


Općina Centar je izdvojila ukupno 470.000 KM za otkup objekta od posljednjih vlasnika - porodice Šabanović, izradu projekta, te konzervaciju i obnovu Panjine kule. Projekt je realiziran uz blisku saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo, a radove je izvela firma ''Dedo-rez'', specijalizirana za obnovu starih objekata. Prilikom rekonstrukcije korišteni su izvorni materijali, drvo, ćerpić, kamen... - kazao je načelnik Bećirević.


O značaju ovog projekta prisutnima je govorio i Munib Buljina, direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, te podsjetio da je još 1951. godine, zbog svoje ambijentalne i arhitektonske vrijednosti, građevina Panjina kula na Sedreniku (Kaukčijina 3) proglašena za spomenik pod zaštitom države.

Prilikom svečanog otvaranja objekta, o uspomenama na svoje pretke – porodicu Panja govorio je Maid Delić. Prisutnim posjetiteljima je prikazan video zapis svih faza radova na rekonstrukcije objekta. Autori projekta obnove su arhitekte Zaila Uzunović i Pavle Mašić koji je bio zadužen za enterijer.


Panjina kula na Sedreniku izgrađena je u 18. stoljeću, kao ljetnikovac - ishodna kuća kakve su građene oko većih gradova. Nazivane su i kulama i u njima su ljetovali bogatiji građani. Veći broj takvih kula nalazio se i oko Sarajeva, naročito ispod Igmana, od Hrasnice do Vrela Bosne.

Objekt Panjine kule, u oblikovno-arhitektonskom smislu karakterističan za specifičnu, historijsko-ambijentalnu fizionomiju Sarajeva, izgrađen je na tri etaže (suteren, visoko prizemlje i sprat) i smješten u kaldrmisanoj avliji sa zidom od ćerpića i kapijom, u kojoj je nekada bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara. Suteren se koristio kao magaza, a djelimično i za druge namjene. Na drugoj etaži-prizemlju smješteni su hajat i halvat, a na spratu divanhana, čardak, dva čardačića i abdesthana. Prva etaža građena je od kamena, druga od ćerpića, a treća od drvene čatme (bondruk konstrukcija). U unutrašnjosti dominira drvo. Krov je četverovodan, šatorast. Prvobitni originalni pokrov bio je šindra, kasnije promijenjen u ćeremit, te crijep.

Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine građevinu je naslijedila porodica Kumašin po kojoj se naziva još i Kumašinova kula. Posljednji vlasnici objekta bili su članovi porodice Šabanović, koji kulu kupuju i u njoj se nastanjuju 1963. godine. Od 2008. godine vlasnik objekta je Općina Centar Sarajevo. Po Panjinoj kuli je nazvan dio grada gdje je smještena.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: