Naredno ročište na kojem će optužba izvesti prve svjedoke zakazano je za 14. august u 09.00 sati u Sudu BiH u Sarajevu.
Kao i u prethodnom ročištu, Savić je danas negirao krivicu, iako ga je predsjedavajući Sudskog vijeća Šaban Maksumić upozorio da predmet ovog dijela procesa nije izjašnjavanje o krivici.
Njegova odbrana također tvrdi da nije kriv i najavljuje svjedoke te materijalne dokaze o njegovoj navodnoj isključenosti iz događaja i zločina koji mu se stavljaju na teret.
Odbrana predstavlja svog klijenta kao časnog čovjeka koji je pomagao komšijama da sigurno izbjegnu nesporno stradanje Bošnjaka na višegradskom području 1992. godine.
Optužba, pak, tvrdi da će čvrsto dokazati Savićevu krivicu i najavljuje izvođenje 33 svjedoka, od kojih su neki preživjele Savićeve žrtve te osobe koje su ga poznavale otprije.
Optužba najavljuje i predočavanje Sudskom vijeću zapisa o iskazima dvaju svjedoka koji su u međuvremenu umrli, kao i niza materijalnih dokaza protiv Savića. Optužba će predložiti i saslušanje jednog vještaka medicinske struke koji je prisustvovao ekshumaciji posmrtnih ostataka nekih žrtava za čije se stradanje optuženi tereti na osnovu lične ili komandne odgovornosti.
Protiv Momira (Milorada) Savića, Srbina po nacionalnosti, zidara po zanimanju, rođenog 21. januara 1952. godine u Drinskom, općina Višegrad, optužnica za krivično djelo zločin protiv čovječnosti podignuta je u Tužilaštvu BiH 4. marta, a potvrđena 14. marta ove godine.
Prema navodima u optužnici, Savić je kao pripadnik neutvrđene paravojne formacije u vrijeme djelovanja Užičkog korpusa bivše JNA, a zatim kao komandir 3. čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, za vrijeme širokog i sistematičnog napada te vojske protiv civila u Višegradu i istočnoj Bosni, od aprila do septembra 1992. godine vršio progon, ubistva, zatvaranje, silovanja, mučenje te druga nečovječna djela protiv civila Bošnjaka na području Višegrada.
U optužnici se između ostalog navodi da je on 29. aprila 1992. godine u grupi s više srpskih vojnika u selu Meremišlje učestvovao u ispitivanju i premlaćivanju četiri bošnjačka civila, kao i u pljačkanju i paljenju kuća dva bošnjačka civila.
Dalje optužnica između ostalog navodi da je Savić 23. maja 1992. godine u grupi s još nekoliko srpskih vojnika u naselju Drinsko iz kuća izveo deset bošnjačkih civila. Nakon toga su civile, prema navodima, ispitivali i tukli, a zatim odveli na brdo Kik u šumu zvanu Pušin do, gdje su ih ubili mecima iz vatrenog oružja.
Prema navodima optužnice, 25. maja 1992. godine Savić je zajedno s drugim srpskim vojnicima učestvovao u premlaćivanju zarobljenih bošnjačkih civila. Tada je, navodno, prilikom pokušaja bijega jednog civila lično pucao u njega i ubio ga.
Od 7. juna 1992. do kraja septembra 1992. godine, kako navodi optužnica, Savić je, često naoružan, dolazio u kuću jedne Bošnjakinje i silovao je, govoreći joj da osim bošnjačke, treba da rađa i srpsku djecu i prijetio joj da ne smije nikome ništa reći.
Na današnjem ročištu u publici su bili aktivistica Udruženja "Žena žrtva rata" Bakira Hasečić, još dvije žene i muškarac.
Na pitanje predsjedavajućeg Sudskog vijeća da li su oni eventualno prethodno saslušavani kao svjedoci u ovom predmetu što bi eventualno moglo da bude smetnja da prisustvuju današnjem dijelu suđenja, odgovorili su da nisu, nakon čega je predsjedavajući konstatovao da ročište može početi.
