Osuda fašističkih istupa: Striktnim zakonskim mjerama kazniti takvo ponašanje
Dubravko Lovrenović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smatra da bi hrvatski fudbaler Josip Šimunić i Mija Martina Barbarić morali znati da je "Za dom spremni" konačno, definitivno kompromitirani fašistički pozdrav, koji je rođen u vrijeme NDH i koji je postao simbol kvislinške i fašističke tvorevine, te da je kao takav izgubio svoju legitimnost.
Govoreći o uzrocima ovakvih pojava, Lovrenović za naš portal kaže kako stanje u BiH obilježava svih 13 karakteristika fašizma koje je u svom tekstu "Ur-fašizam" opisao talijanski pisac Umberto Eco.
On smatra da je konačno vrijeme da se govor mržnje, općenito, sankcionira odgovarajućim zakonskim mjerama, ali da je pesimističan iz više razloga.
"Aktuelnim političkim, tzv., elitama, je potpuno jasno da vladati i upravljati ovom zemljom, a pri tome ništa ne raditi, i ugodno i udobno živjeti, a nikome ne odgovarati za to, mogu jedino u okruženju siromaštva i frustracije. Naravno, siromaštvo i frustracija su uvijek blizu fašističkog mentaliteta", rekao je Lovrenović.
Iako misli da treba odvojiti sferu javnog i privatnog, u kontekstu činjenice da je Barbarić svoje mišljenje iznijela na društvenoj mreži, Lovrenović kaže da se preko toga ne može i ne smije šutke preći, jer to formira mišljenje i konfliktnu situaciju čini još konfliktnijom.
"Veći broj razloga stoji iza svega toga. Sjećam se paragrafa 134 iz prošlog sistema, koji je vrlo decidno i odlučno definirao to pitanje i u javnoj sferi niste smjeli iznositi nešto što bi bilo slično govoru mržnje. Mi smo iz jednog jednoumlja gurnuti u drugu vrstu jednoumlja. To je ovo etno-konfesionalno ili nacionalno jednoumlje. Imajući u vidu rat i sva poslijeratna zbivanja u kojima na javnoj sceni nije zaživjela demokratska procedura, sasvim je logično da je današnja bh. javna scena i više nego opterećena i zatrovana govorom mržnje", smatra Lovrenović.
Dodaje da govor mržnje rađa govor mržnje i da se iz tog začaranog kruga može izaći jedino striktnim zakonskim mjerama koje će to onemogućiti. To je na kraće staze, a na duže, nužna je već dvije decenije, reforma i modernizacija obrazovnog sistema u BiH.
"Podsjetimo samo na fenomen dvije škole pod jednim krovom. Na kakvim odgojno-obrazovnim principima ta djeca mogu odrastati i mogu se formirati i kako sutra mogu zajednički sudjelovati u izgradnji društva i države", rekao je Lovrenović.
Sličnog je i mišljenje Asima Mujkića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji smatra kako živimo u društvu u kojem je duboko ukorijenjena fašistička i nacionalistička ideologija.
Mujkić kaže kako će se takve stvari teško promijeniti i da je to dug proces koji zahtijeva promjenu opće kulture građana, ali i prije svega reformu obrazovnog sistema. Dodaje kako vjeruje da zakon o zabrani fašističkih ogranizacija i simbola neće biti uskoro donesen u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Ne vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme izaći nakraj s tim. Problem je što su takvi stavovi postali dominatni i predstavljaju nas u odnosima sa svijetom", rekao je Mujkić.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
