"Posebno potresne su indikacije da se među uništenim materijalima nalazila 'gomila ličnih karata nađenih na tijelima žrtava u Srebrenici', te da su te lične karte 'spaljene u industrijskom smetljarniku u Hagu'," ističe Silajdžić i objašnjava kako su ova djela posljedica odnosa nekih međunarodnih krugova prema genocidu u Bosni i Herceogovini, a posebno prema presudi Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine kojom je taj genocid potvrđen.
"Svako pominjanje genocida se od strane istih krugova kvalifikuje kao gledanje u prošlost, nekooperativnost, pa cak i nacionalizam. Mnogi u međunarodnoj zajednici su sa indiferentnošću primili presudu Međunarodnog suda pravde, tvrdeći kako o toj presudi ne treba javno govoriti, te da ona treba da ostane samo u okvirima sudskih arhiva. Sada se, sa istom indiferentnošću, čak i iz sudskih arhiva uklanjaju i posljednji tragovi sjećanja na žrtve genocida", smatra član Predsjedništva.
"Nedostatak prostora ili sredstava ne može biti opravdanje za uništavanje bilo kakvog materijala prikupljenog u Bosni i Hercegovini jer je naša zemlja u više navrata istakla spremnost da preuzme svu dokumentaciju i druge materijale od Haškog tribunala. To pogotovo ne može biti opravdanje u slučaju ličnih dokumenata žrtava genocida", poručio je Silajdžić te dodao kako će zatražiti istragu o ovom slučaju od Glavnog tužioca Haškog tribunala
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
