BiH
54

Osnažene liderke koje znaju svoja prava: Rodnopravnim budžetom do ravnopravnosti

Klix.ba
"Visina kulture određuje se po odnosu prema ženi" - riječi su francuskog filozofa i moraliste Jeana de La Bruyèrea koje je izgovorio prije više od 350 godina. Nažalost, današnje društvo, u praksi, i dalje ne prihvata da su muškarci i žene uistinu ravnopravni.

Svijest javnosti o tome u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, nastoji mijenjati Institut za razvoj mladih KULT, kroz brojne inicijative od kojih se posebno ističu Košnica i Rodnopravni budžet.

Bosni i Hercegovini su potrebne mlade, samopouzdane, sposobne žene koje se aktivno uključuju u društveno-politički život, znaju se izboriti za svoja prava te svojim djelovanjem mijenjaju svijest kako ostalih žena u društvu, tako i muškaraca. One koje prolaze obuku Instituta, zaista to i postaju.

"Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnih vrijednosti otvorenog društva koje Institut za razvoj mladih KULT nastoji kreirati – otvorenog društva u kojem su mladi uključeni u procese odlučivanja. Jedan od najvažnijih elementa rodno odgovorne politike je i rodno odgovoran budžet jer budžet je ustvari taj koji reflektira prioritete. Dokumenti politike prema mladima kao i budžeti za mlade moraju biti rodno osjetljivi, i odgovarati različitim potrebama i zahtjevima i mladića i djevojaka. Mi pomažemo u kreiranju mladih snaga koje će se boriti za ravnopravniju raspodjelu i jednako uživanje prava po svim osnovama u društvu." kaže Nejra Kadić, projektna koordinatorica u Institutu za razvoj mladih KULT.

Kada govorimo o ovoj inicijativi, važno je spomenuti neke rezultate: 20 djevojaka i 9 sluzbenika/ca za mlade postali su zagovarači/ice rodne ravnopravnosti. Više od 360 mladih u trima zemljama educirano je o ravnopravnosti spolova – sada su osposobljeni orodnjovati svak segment života i rada i lokalnim zajednicama.

Dobri primjeri proistekli iz inicijative Rodnopravni budžet za mlade:

Općina Ilidža usvojila je rodno odgovornu strategiju prema mladima za period 2014-2016; Opština Istočna Ilidža kreirala je nacrt rodno odgovorne strategije koji je na dnevnom redu opštinske skupstine u januaru 2014; Grad Subotica kreirao rodno odgovorni upitnik za ispitivanje potreba i problema mladih u ovoj zajednici. Upitnik će po prvi put tretirati pitanja rodne ravnopravnosti, a analiza istraživanja će moći razdvojiti podatke za mladiće i djevojke; Opština Inđija orodnjava LAP (lokalni akcioni plan), kao i njegov budžet, prema preporukama učesnika/ca inicijative. Komisija koja radi na izradi LAP-a ima predstavnike/ce mladih; Općina Bilje (HR) preporuke orodnjavanja lokalnog razvojnog plana upućene općini i načelniku.

Ravnopravnost u praksi, ne na papiru

U projektu Košnica, kojeg je proveo KULT, učestvovalo je čak 180 djevojaka iz cijele Bosne i Hercegovine, koje su prošle obuku o građanskom društvu i volontiranju, rodnoj ravnopravnosti, politici prema mladima, timskom radu i liderstvu, odnosima s javnošću, samoosnaživanju, ljudskim pravima te ravnopravnosti spolova u politici prema mladima. U projekt Rodnopravni budžet bilo je uključeno 20 mladih djevojaka i devet službenika/ca za mlade iz BiH, Srbije i Hrvatske.

Čak 17 djevojaka iz Velike Kladuše učestvovalo je u projektu Košnica. Danas su one osnažene žene koje djeluju u svojoj lokalnoj zajednici i nastoje promijeniti patrijahalni stav te dokazati da su žene liderke i da pojam ravnopravnost spolova ne smije postojati samo na papiru.

"Treneri/ce Košnice su probudili ono nešto uspavano u nama i pokrenuli nas da se zalažemo i borimo za ljudska prava, ravnopravnost spolova i da svaku obuku znamo iskoristiti u budućnosti. Aktivnosti koje smo prolazile kroz projekt Košnica navele su nas na razmišljanje kako da ih primijenimo u svojoj lokalnoj zajednici, što smo i učinile", ispričala je Jasmina Keserović, istakavši da su proveli projekt "Mi i zajednica-neka žene odluče" u koji su bile uključene žene iz ruralnih dijelova Velike Kladuše, te da su ih uspjele navesti da počnu razmišljati o mogućnostima uključivanja u Savjete mjesnih zajednica.

"Projekt Košnica jeste završio, ali njegov snažan utjecaj koji je ostavio na učesnice i danas se osjeti kroz različite aktivnosti koje provodimo", istakla je Keserovićeva.

Trenutak koji mijenja način razmišljanja

Berini Bukvi je, kako tvrdi, projekt Košnica promijenio život. Danas je ona uposlenica KULT-a i radi na projektu Rodnopravni budžet za mlade.

"Uključivanje u projekte KULT-a posmatram kao trenutak mijenjanja mog života, jer su se tada promijenila moja razmišljanja i počela sam kritički razmišljati o svemu, ali ne u smislu nametanja nečijih stavova ili mišljenja već istraživanja, analize, poznavanja teme u svakom slučaju pa tek onda zaključaka i tvrdnji", istakla je Bukva.

Znanje koje je stekla koristi da mijenja svijest ljudi oko sebe, zagovara rodnu ravnopravnost i pomaže mladim djevojkama koje tragaju za svojim mjestom u društvu.

"Konstantnim zagovaranjem i održavanjem radionica na temu ljudskih prava u kojoj nezaobilazno radim oblast ravnopravnosti spolova, utječem prvenstveno na mlade koji pod imperativom trebaju imati ovakav vid obrazovanja gdje će učiti, ali i učiti kako pitati ako im nije nešto jasno, kako naučiti prevenirati rodnu nejednakost, kako djelovati i kako dati konkretan doprinos", istakla je.

Prevencija nasilja nad ženama

Zahvaljujući svom trudu i zalaganju postala je dio tima KULT-a te dokazala sebi, ali i ljudima oko sebe da je posao moguće naći bez "štele".

Bukva je uključena i u svaki Narandžasti dan, projekt kojim KULT ukazuje na rastući problem nasilja nad ženama, a koji se održava svakog 25. u mjesecu.

"Kroz Narandžasti dan svaki put saznam nešto novo o predrasudama ili početnim pozicijama razmišljanja i stavova naših građana/ki. KULT jako mnogo radi na preveniranju nasilja nad ženama u BiH. Umrežavamo se i s drugim omladinskim organizacijama koje rade slične ili iste inicijative te stvaramo saradnju i u cijeloj BiH", istakla je Bukva te dodala da se žrtva nasilja, rijetko, ali ipak obraćaju za pomoć kojima oni pomažu, upućuju na prave adrese, povezuju sa relevantnim institucijama i rade na njihovoj inkluziji u društvo.

Budžet i za potrebe žena

Bukva, je danas posvećena projektu Rodnopravni budžet za mlade, a šta to zapravo znači?

Naime, svaka općina, odnosno grad ima svoj budžet, no budžetska sredstva najčešće nisu raspodijeljena na način da pokrivaju potrebe ne samo muškaraca, već i žena te zajednice.

"Prva reakcija na pojam rodno odgovornog budžetiranja većinom je - kakve veze rodna ravnopravnost ima sa budžetom'.Međutim, s obzirom da sam i sama imala slične nedoumice u početku nije mi stran taj osjećaj. Kada se cijeli proces prođe sve dođe na svoje mjesto, pa je većini jasno kako je zaista potreba svakog društva da se proračunska sredstva vraćaju uvijek na kraju onima od kojih su i stigla, da je važno razumjeti kako proračuni trebaju biti usmjereni na ljude i njihove potrebe, pa čak i ako to znači veći angažman i dublje analize", ispričala je Ana Petrović, djevojka iz općine Bilje u Hrvatskoj, koja je bila jedna od učesnica projekta Rodnopravni budžet.

Istakla je da zajednica u kojoj ona živi malo brine o rodnopravnom budžetu, ali ona nastoji motivirati mlade ljude u svojoj općini, uspostaviti saradnju s lokalnom vlasti i pomoći u tome da rodna ravnopravnost ne bude nešto što postoji samo na papiru.

"Važno je imati na umu kako su projekti kroz koje se pokušava podići razina svijesti o određenoj temi u društvu, projekti kojima je potrebno puno više vremena. Vrlo često to i nije samo jedan projekt, već se dugotrajno, čak i godinama radi na zagovaranju rješavanja određene problematike, kako bi se osjetili pomaci u razumijevanju i perspektivi pojedinaca", kazala je, dodavši da svojim primjerom nastoji inspirisati ljude oko sebe, ali su i oni njoj nerijetko motivacija.

Put kojim treba krenuti

Anđelka Vlaskalić iz Sombora u Srbiji je također bila jedna od učesnika programa Rodnopravni budžet.

Prije nego što se uključila u projekt, kako je kazala, nije znala ništa o rodnom budžetiranju. Nakon što je prošla obuku, shvatila je da je vrijeme za akciju, jer u njenom rodnom gradu rodnopravni budžet ne postoji.

"Naša lokalna zajednica, kao i većina u regiji, ne shvata suštinu ravnopravnosti. Čak i ženska udruženja i komisija za ravnopravnost spolova je više formalno nego suštinski aktivna. Ne mogu reći da su se za ovih nekoliko mjeseci desile neke korjenite promjene, ali smo pokrenule orodnjavanje nekih strateških dokumenata, iznijeli preporuke za poboljšanje u javnost te sproveli istraživanje koje je jasno pokazalo gdje smo i kuda treba da idemo te na čemu treba da radimo", navela je Vlaskalićeva, dodavši da su od lokalne vlasti tražili da se promjene pojedine stavke u Lokalnom akcionom planu za mlade koje se odnose na djevojke kako bi i budžetska sredstva bila usmjerena u skladu s tim potrebama.

Iz Instituta su istakli da su rodno odgovorno planiranje i budžetiranje odličan alat za dizajniranje, promoviranje i implementiranje odgovornih politika u sektoru politike prema mladima.

U inicijativi su učestvovale djevojke iz Novog Sarajeva, Istočne Ilidže, Ilidže, Sombora, Subotice, Inđije, Belog Manastira, Bilja i Đakova, a one su povećanjem znanja o konceptima rodne ravnopravnosti danas osnažene djevojke koje su postale aktivne učesnice u kreiranju politika i procesu donošenja odluka razvojem modela rodno odgovornog budžetiranja i njegovog uključivanja u lokalnu politiku u svojim zajednicama.