Na skupu su stručnjaci iz različitih naučnih institucija i fakulteta razmatrali ovu temu s različitih aspekata, otvarajući neke nove poglede na period uoči osmanskog osvajanja Bosne, prilike koje su vladale u tadašnjoj srednjovjekovnoj bosanskoj državi, ali i prve godine nakon pada pod osmansku vlast.
Pored više stručnjaka Instituta za historiju, referate su imali i stručnjaci s Filozofskog fakulteta Sarajevo, Srednje elektrotehničke škole u Tuzli, Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, Fakulteta islamskih nauka, Filozofskog fakulteta u Tuzli, te Orijentalnog instituta Sarajevo.
Učesnike je pozdravio direktor Instituta za historiju Husnija Kamberović, naglašavajući da skup ima za cilj progovoriti o značaju, uzrocima i posljedicama osvajanja Bosne, te prikazati prilike u Bosni uoči osmanskog osvajanja.
"U to vrijeme Bosna nije bila ključna meta osmanskog osvajanja, već se ona naprosto našla na putu osmanskog širenja i na Istok i na Zapad, a posebno u to vrijeme prema Balkanu. Bosna je u to vrijeme gotovo čitavo jedno stoljeće odolijevala osmanskim napadima, pri čemu treba znati da je Osmansko carstvo tada već bilo najjača sila na svijetu", istaknuo je Kamberović.
Potcrtao je da su Bosnu uoči osmanskog osvajanja potresali brojni politički i vjerski sukobi, te da su sve te unutrašnje razmirice Osmanlije iskoristile da bi što lakše i stabilnije ovdje uspostavile svoju vlast.
"Osmanlije su u Bosni, kao i svugdje drugo, nastupali kao osvajači i rušili državne institucije, a posebno su unutar svog sistema nakon osvajanja integrirali lokalne prvake i time stabilizirali svoju vlast", naveo je Kamberović.
Govoreći o posljedicama gotovo pet stoljeća osmanske vladavine u Bosni, Kamberović naglašava da je tu bilo i dobrih i loših stvari. Osmanlije su stabilizirale političku situaciju u BiH te socijalne odnose uspostavili na sasvim drugim osnovama.
Naveo je za primjer da je život seljaštva u to vrijeme bio puno lakši i slobodniji nego ranije, kao i da su Osmanlije donijele sasvim novu kulturu, posve drugačiju od tadašnje evropske, ujedno donijeli islam, novi način gradnje i urbanizaciju te uopće novi vid života.
"Osmansko osvajanje je prosto promijenilo sliku Balkana i Evrope i ono što smo imali narednih stoljeća. Ono što imamo danas je rezultat te nove kulture i novog načina života", zaključio je.
Historičar Enes Pelidija smatra važnim istaći šta se u to vrijeme dešavalo ne samo u Bosni nego i oko nje, te kakav je stav o osvajanju imao ugarski kralj ili Mletačka republika. Naglašava da je Mehmed Fatih već tada bio poznat ne samo kao sultan, već prije svega kao čovjek koji je srušio hiljadugodišnje Bizantsko carstvo.
"Jedna od novih činjenica jest da kraljica Katarina koja je poznata u širim društvenim slojevima, pa i historijskoj literaturi gdje se navodi kao posljednja bosanska kraljica, gledajući strogo s historijskog aspekta ona to nije. Istinska prava titularna posljednja bosanska kraljica je žena kralja Stjepana Tomaševića, Mara, o kojoj se zna vrlo malo ili površno", naglasio je.
Pelidija podvlači da se o poznatoj kraljici Katarini, kćerki vrlo moćnog hercega Stjepana Vučića Kosače i ženi kralja Stjepana Tomaša, piše s pravom onako kako je i bilo, te da je njen život završio u Rimu 1474. godine.
"Malo se zna da je kraljica Mara bila izuzetno ugledna osoba iz porodice Brankovića, jer je bila kćerka posljednjeg srpskog despota Lazara Brankovića, ali da je ona za razliku od Katarine život završila u osmanskoj prijestolnici Istanbulu", zaključuje on.
Pomoćnica direktora Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović smatra važnim da je ovaj muzej postao platforma za različite razgovore o naučnim temama, te da je i danas bio domaćin okruglog stola koji se bavi temom značajnom za bh. historiju.
Uoči početka skupa, Husnija Kamberović i Elma Hašimbegović potpisali su Sporazum o saradnji koji će podrazumijevati brojne zajedničke projekte dviju institucija te najužu saradnju stručnjaka Instituta s kustosima muzeja.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
