Osjetljive teme u pitanjima koja se tiču popisa stanovništva u BiH

"Činjenica da je zakon o popisu stanovništva - jedan od ključnih zahtjeva za proces pridruživanja Evropskoj uniji - usvojen u Bosni i Hercegovini je sama po sebi pohvalna. Međutim, civilno društvo nije bilo uključeno u sastavljanje zakona i postoje problemi s njegovom implementacijom. Postavljena pitanja o popisu stanovništva uključuju osjetljive teme koje bi se mogle iskoristiti da se odredi etničko porijeklo građana, čak i ako ne žele da se izjasne kao pripadnici određene etničke grupe", navode ove evropske parlamentarke, te pitaju Evropsku komisiju da li je svjesna "briga civilne inicijative u BiH, koja ima podršku Public International Law and Policy Groupa (PILPG), a koja sumnja u oblik i proceduru popisa stanovništva 2013. godine".

"Ako Komisija jeste svjesna, šta radi po tom pitanju", navodi se u pismu Evropskoj komisiji.

Fajon i Cornellisen u svome zvaničnom obraćanju navode najbitnije brige nevladinog sektora u vezi sa popisom stanovništva.

Prvo, civilno društvo nije učestvovalo u procesu, niti su održane odgovarajuće javne konsultacije. Drugo, pitanja 23, 24. i 25. (izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti, o religiji i o maternjem jeziku) civilni sektor smatra problematičnim, a ponajviše izjašnjavanje o maternjem jeziku jer "nije moguće odgovoriti da su i bosanski i hrvatski i srpski maternji jezici, a pitanje se ne smije ostaviti bez odgovora". Na kraju, ove dvije evropske parlamentarke ističu zahtjev civilnog društva da se uključi u probni popis koji počinje ujesen 2012, godine, kojim bi se utvrdile logističke potrebe, mjesta obavljanja potpisa i ostale odredbe.

"Šta će Komisija uraditi ako bosanskohercegovačke vlasti ne budu željele riješiti glavne probleme u vezi s pitanjima u vezi sa popisom? Da li će Komisija javno objaviti izvještaje o popisu stanovništva Međunarodne posmatračke misije", pitaju Tanja Fajon i Marije Cornellisen Evropsku komisiju koja još nije dostavila odgovore.