BiH
149

Omiljene kafane bh. političara za pregovore o "ozbiljnim temama": Kod Kibeta prava Romanca

Piše: N. N.
Delegacije SDA i SNSD-a ispred motela "Barka"
Ključni dogovor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjednika RS-a Milorada Dodika o deblokadi evropskog puta BiH postignut je u motelu Barka u Istočnom Sarajevu. No, ovo nije prvi put da se ključne odluke za bh. građane rješavaju za kafanskim stolom.

Dodik i Izetbegović su se trebali, prema ranijim najavama, sastati u Administrativnom centru RS-a u Istočnom Sarajevu, ali se oko 13 sati pojavio sam Dodik rekavši okupljenim novinarima da je došao samo da popije kafu.

Sastanak je u 14 sati umjesto u Administartivnom centru RS-a počeo u Motelu Barka, a kako su za Klix.ba potvrdili iz ovog ugostiteljskog objekta, sala u kojoj su se sastale delegacije SDA i SNSD-a bila je rezervisana dan ranije i to u periodu od 12 o 18 sati. Kada je u Istočnom Sarajevu, Dodik osim u Motelu Barka rado organizuje sastanke i u restoranu Al Parco. Iz ovog kafića su potvrdili za Klix.ba da je Dodik njihov čest gost.

"Svebošnjački" dogovor Kod Kibeta

I dok je Barka u javnost dospjela tek prošle sedmice, sarajevski restoran Kibe Mahala, poznatiji i kao Kod Kibeta, već je redovno domaćin sličnim sastancima. Bh. vlasti su Kod Kibeta vodile delegaciju Srbije predvođenu premijerom Aleksandrom Vučićem, predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarević, ali je do sad svakako najznačajniji sastanak u ovom restoranu onaj između, sve do tada ljutih neprijatelja Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića.

Lideri SDA i SBB-a su se 26. septembra, prvog dana Kurban-bajrama, sastali u ovom restoranu nakon pet godina bjesomučnog rata. Sastanak je trajao dva sata, daleko od očiju javnosti i novinara, a rezultirao je "svebošnjačkim" dogovorom koji funkcioniše do danas. Tada je dogovorena koalicija SDA i SBB-a na svim nivoima koja je opstala i pored različitih iskušenja od kojih je svakako najveće hapšenje Radončića.

Romanca omiljena Čovićeva "baza"

Restoran Romanca svojevrsna je baza Dragana Čovića u Mostaru. U ovom restoranu sastali su se početkom septembra 2012. godine Dragan Čović i Zlatko Lagumdžija i to nakon previranja u koaliciji SDA i SDP-a BiH. Lagumdžija je tada pokušao u vlast uvesti Čovića, što je SDA uspješno blokirala.

Romanca je bila i mjesto prvog susreta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. Oni su, nakon Mostarskog sajma, gdje je domaćin bio upravo Čović, u bašti ovog restorana razgovarali o aktuelnim pitanjima, a oboje su izrazili zadovoljstvo tokom sastanka.

Dodik najčešće u Kalderi

Predsjednik RS-a Milorad Dodik obično o važnim temama sa zvaničnicima razgovara u hotelu Kaldera u Laktašima. Tako je Dodik u ovom restoranu razgovarao 2013. sa Aleksandrom Džombićem, tadašnjim premijerom, o mogućoj rekonstrukciji Vlade RS-a koja se poslije i desila smjenom Džombića. Dodik se u Kalderi sastajao i sa Jonathanom Moorom, šefom Misije OSCE-a u BiH, liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, ali i nekim drugim funkcionerima SNSD-a.

Dodik je s Čovićem održao sastanak u aprilu 2016. godine, a nakon radnog dijela izašli su u obližnji kafić Manja, gdje su nastavili razgovor o aktuelnim pitanjima.

Unižavanje države

Za političke dogovore jedino legitimno mjesto su institucije i organi vlasti, smatra novinar i analitičar Vlastimir Mijović.

"Ukoliko se, kao kod nas, sastanci izmještaju u ugostiteljske i slične objekte, to je čin unižavanja i ismijavanja države. To, u suštini, i jeste cilj onih koji insistiraju na sastancima na takvim mjestima, dok pristanak na takve sjedeljke pokazuje nezrelost onih koji takve pozivnice ne odbijaju. U našoj državi, srpski politički predstavnici od Dejtona do danas tražili su za zvanične dogovore upravo takva mjesta, kako bi i na taj način pokazali da je BiH 'nemoguća', odnosno 'kafanska država'", kaže za Klix.ba Vlastimir Mijović.

Nezvanični sastanci su uvijek bili priprema za zvanične. Tamo su stranački lideri redovito "usaglašavali" svoje stavove koji su potom u institucijama samo ozvaničavani, dodaje Mijović.

Sjednice Predsjedništva BiH u Hotelu Saraj

Mijović podsjeća da je prva sjednica Predsjedništva BiH održana 1. oktobra 1996. u Hotelu Saraj u Sarajevu, nakon velikog "natezanja" u vezi s lokacijom.

U svakom slučaju, u igri su, kao alternativa, i tada bili isključivo ugostiteljski objekti.

"Kasnije je to malo 'uljuđeno', pa su se Izetbegović, Krajišnik i Zubak sastajali jednom u Zemaljskom muzeju, a potom u Lukavici na Elektrotehničkom fakultetu, i tako naizmjenično. No, redovno je to bilo van mjesta predviđenih za takve skupove. U vođenju državnih poslova i muzej i fakultet su, u suštini, kafane. Time je nastavljena predratna tradicija, jer su od 1990. do 1992. svi sastanci predsjednika tadašnjih šest jugoslavenskih repubika i pokrajina također održavani izvan institucija, u birtijaškom ambijentu. Političari još jedino u zatvoru nisu vodili pregovore o najbitnijim državnim pitanjima, ali se iskreno nadam da će se jednom i tamo naći, ali ne da se dogovoraju nego da plate račun za ogromno zlo koje su nanijeli građanima ove države", zaključuje Mijović.